Jadransko more nije samo dom bogatom morskom svijetu, već i podvodnoj riznici povijesti, u kojoj su stoljećima završavali brodovi, gradovi i tragovi drevnih civilizacija. Od ilirskih naselja i grčkih kolonija do rimskih trgovačkih ruta i srednjovjekovnih olupina, Jadran krije neke od najznačajnijih podvodnih arheoloških lokaliteta u Europi.
Mnogi od ovih lokaliteta otkriveni su tek u posljednjim desetljećima, zahvaljujući modernim tehnologijama podvodne arheologije. Ovaj članak donosi pregled najvažnijih arheoloških nalazišta u Jadranskom moru, koja svjedoče o tisućljetnoj pomorskoj povijesti Dalmacije i šire regije.
I. Najstariji tragovi: Potopljeni prapovijesni lokaliteti
Prije više tisuća godina, razina mora bila je niža nego danas, a mnoga današnja podmorska nalazišta bila su naseljena kopnena područja.
1. Potopljeno naselje u zaljevu Soline (Korčula, 4500. pr. Kr.)
Jedno od najstarijih naselja pronađenih pod morem u Jadranu otkriveno je u zaljevu Soline na otoku Korčuli.
- Potječe iz neolitskog doba (4500. pr. Kr.)
- Pronađeni su kameni zidovi i ostaci drvenih konstrukcija
- Otkrivena su kremenjačke alatke i keramika iz Danilske kulture
- Potvrđuje postojanje prapovijesnih zajednica koje su živjele uz obalu prije nego što je more poplavilo njihova naselja
2. Potopljena prapovijesna cesta kod Cresa (5000. pr. Kr.)
Kod otoka Cresa pronađena je kamena cesta, stara oko 7000 godina, koja je povezivala tadašnje naselje s kopnom.
- Izgrađena od velikih kamenih ploča
- Pokazuje napredne graditeljske tehnike prapovijesnih zajednica
- Potopljena uslijed porasta razine mora nakon posljednjeg ledenog doba
Ovi nalazi potvrđuju da su neolitske civilizacije na Jadranu bile tehnološki napredne, te su imale izgrađene obalne strukture koje su s vremenom nestale pod morem.
II. Ilirski i grčki lokaliteti: Rani tragovi trgovine i ratovanja
3. Ilirski brodolomi u podmorju Visa (8. – 4. st. pr. Kr.)
Vis je bio središte ilirskih pomorskih aktivnosti, a u njegovom podmorju pronađeni su ostaci drvenih brodova, oružja i keramičkih posuda.
- Oružje i kacige ukazuju na pomorske bitke Ilira protiv Grka
- Amfore i trgovačka keramika dokazuju rane trgovinske rute između Ilira i grčkih kolonija
4. Potopljena grčka kolonija Issa (Vis, 4. st. pr. Kr.)
Grci s otoka Parosa osnovali su grad Issu, koji je bio najvažnija grčka kolonija na Jadranu.
- U podmorju kod Visa pronađene su olupine antičkih grčkih brodova
- Keramički ostaci i amfore ukazuju na trgovinu vinom i uljem
- Grad je imao luku, brodogradilište i utvrde, od kojih su neki dijelovi završili pod morem
III. Rimski lokaliteti: Trgovačke rute i brodolomi
5. Potopljeni grad u zaljevu Caska (Pag, 1. st.)
U blizini Novalje, pod morem leže ostaci rimskog grada koji je nestao uslijed potresa u 4. stoljeću.
- Pronađene su ceste, temelji vila i amfore
- Grad je bio važna trgovačka luka na ruti prema Italiji
- Potres i podizanje razine mora prekrili su ga sedimentima
6. Brodolomi kod Šćedra i Lastova (2. st.)
Rimski brodovi prevozili su amfore s vinom i maslinovim uljem s jadranskih otoka prema Rimu.
- Kod otoka Šćedra pronađen je brod s više od 150 amfora
- Kod Lastova su pronađeni ostaci rimskih sidara i trgovinske robe
Ovi nalazi potvrđuju da je Jadran bio dio važne trgovačke rute Rimskog Carstva, gdje su brodovi često stradavali zbog oluja i gusara.
IV. Srednjovjekovni brodolomi i olupine
7. Mletački brod kod Cavtata (16. st.)
Duboko u podmorju Cavtata nalazi se velika olupina trgovačkog broda iz doba Mletačke Republike, koji je prevozio oružje i zlato.
- Pronađeni su topovi i brončane kovanice
- Brod je potonuo u bitci protiv Osmanlija
8. Dubrovčanska trgovačka ruta i brodolomi
Brodovi Dubrovačke Republike plovili su između Jadrana i Levanta, a u podmorju su pronađene:
- Olupine karaka i galija
- Teret svile, keramike i srebrnih predmeta
V. Moderni podmorski lokaliteti: Brodovi iz 20. stoljeća
Jadransko more skriva i brodove iz Prvog i Drugog svjetskog rata, koji su danas popularna ronilačka odredišta.
9. Olupina SMS Szent István (1918.)
Austro-ugarski bojni brod Szent István potonuo je kod otoka Premude u Prvom svjetskom ratu, kada ga je pogodila talijanska podmornica.
- Duljina broda: 152 metra
- Jedan od najvećih potonulih brodova u Jadranu
10. Torpedirani brodovi kod Visa (1944.)
Tijekom Drugog svjetskog rata, Viški akvatorij bio je strategijska baza Saveznika, a u podmorju se nalaze:
- Britanski razarači i njemački podmornice
- Američki transportni brodovi potopljeni od strane Luftwaffea
Zaključak: Jadran – podvodni muzej povijesti
Od potopljenih prapovijesnih naselja i grčkih kolonija do rimskih trgovačkih brodova i olupina iz svjetskih ratova, Jadransko more je jedno od najbogatijih arheoloških nalazišta Mediterana.
Ova nalazišta nisu samo svjedočanstvo prošlosti, već i izazov za očuvanje podvodne baštine, jer su mnogi lokaliteti ugroženi lovom na artefakte, erozijom i klimatskim promjenama.
Jadransko more nije samo plavetnilo – to je živa knjiga povijesti, čiji su najdragocjeniji listovi skriveni ispod valova.
