Delmati su bili jedno od najmoćnijih ilirskih plemena, a njihova prisutnost na području današnje Dalmacije ostavila je neizbrisiv trag u povijesti. Po njima je cijela regija dobila ime – Dalmacija.

Oni su bili ratnici, pastiri, trgovci i neprijatelji Rimskog Carstva, s kojim su se borili više od 150 godina prije konačnog osvajanja. Njihova upornost, vojnička disciplina i duboko ukorijenjena plemenska kultura čine ih jednim od najvažnijih naroda u povijesti ovog područja.

Kroz arheološke nalaze, povijesne zapise rimskih kroničara i jezične tragove, možemo rekonstruirati tko su bili Delmati, kako su živjeli i kako su ostavili nasljeđe koje i danas prepoznajemo u nazivu Dalmacija.

I. Podrijetlo i identitet Delmata

Delmati su pripadali široj skupini Ilira, indoeuropskog naroda koji je tijekom brončanog i željeznog doba naseljavao zapadni Balkan.

✔ Područje naseljavanja: Delmati su živjeli na prostoru središnje Dalmacije, između rijeka Krke i Cetine, a njihovi utvrđeni gradovi (gradine) nalazili su se u planinskim područjima Dalmatinske zagore i Hercegovine.

✔ Ime i jezik:

• Njihovo ime prvi put spominje grčki povjesničar Hekatej iz Mileta (5. st. pr. Kr.).
• Sam naziv Delmati ili Dalmati vjerojatno dolazi od ilirske riječi “delmë” (ovca), što upućuje na njihov pastirski način života.

✔ Pleme i društvena struktura:

• Delmati su živjeli u plemenskim zajednicama, organiziranima u saveze utvrđenih naselja (gradina).
• Svako pleme imalo je svojeg poglavicu, koji je donosio odluke u ime zajednice.
• Bili su poznati kao vrhunski ratnici, ali i trgovci, koji su razmjenjivali robu s Grcima i Etruščanima.

II. Delmati protiv Rimskog Carstva: Više od 150 godina otpora

Delmati su postali poznati u antičkim kronikama zbog dugotrajnih ratova protiv Rima. Njihov otpor bio je jedan od najdugotrajnijih sukoba koje je Rim vodio protiv jednog naroda na Balkanu.

1. Prvi sukobi s Rimom (156. pr. Kr.)

✔ Prvi ozbiljan sukob između Delmata i Rimljana dogodio se 156. pr. Kr., kada su Delmati napali rimske saveznike na Jadranu.
✔ Rimski konzul Gaj Marcius Figulus poveo je vojnu ekspediciju, ali nije uspio slomiti otpor Delmata.
✔ Sljedeće godine (155. pr. Kr.), novi rimski vojskovođa Publije Kornelije Scipion Nasika opustošio je delmatsku prijestolnicu Delminium (vjerojatno u blizini današnjeg Tomislavgrada), ali nije trajno zauzeo područje.

2. Drugi ilirski ratovi i nastavak otpora (119. – 34. pr. Kr.)

✔ Iako su Rimljani smatrali da su pobijedili, Delmati su se nastavili boriti i sudjelovali su u Ilirskim ustancima (119. pr. Kr.).
✔ Tijekom 1. stoljeća pr. Kr., Rimsko Carstvo je nastavilo pokušavati potpuno podrediti Delmate, ali bez uspjeha.
✔ Delmati su 34. pr. Kr. podigli veliki ustanak, nakon čega je rimski vojskovođa Oktavijan (kasniji car August) pokrenuo novu vojnu kampanju.

3. Konačni pad Delmata (9. godine po. Kr.)

✔ Najveći i posljednji ilirski ustanak protiv Rima dogodio se 6. – 9. godine po. Kr., poznat kao Batonov ustanak.
✔ Delmati su zajedno s Panoncima podigli pobunu protiv Rima, koja je postala jedan od najvećih izazova s kojima se Rim ikada suočio na Balkanu.
✔ Nakon tri godine borbi, Rimljani su slomili otpor i u potpunosti pacificirali Dalmaciju.

Rezultat: Delmati su konačno uključeni u rimsku provinciju Dalmaciju, a njihov identitet postupno je nestao kroz proces romanizacije.

III. Arheološki tragovi Delmata

Danas postoje brojni arheološki nalazi koji potvrđuju postojanje Delmata i njihovu bogatu ratničku kulturu.

✔ Delminium (Tomislavgrad?) – Pretpostavljena prijestolnica Delmata.
✔ Gradina u Danilu (kod Šibenika) – Ilirsko naselje s utvrđenim bedemima.
✔ Područje Cetinske krajine – Pronađene ilirske grobnice i nakit.
✔ Narona (Vid kod Metkovića) – Iako je kasnije postala rimska kolonija, ovdje su pronađeni dokazi o ilirskom prisustvu.
✔ Kamen Most (kod Livna) – Ilirska nekropola sa stećcima i tragovima plemenskih običaja.

IV. Naslijeđe Delmata u današnjoj Dalmaciji

Iako su Delmati nestali kao samostalna etnička skupina, njihovo nasljeđe živi u:

✔ Nazivu Dalmacija – Regija i danas nosi ime po ovom moćnom ilirskom plemenu.
✔ Toponimima – Mnogi nazivi u Dalmaciji imaju ilirske korijene (Cetina, Dinara, Krka).
✔ Genetskim tragovima – Istraživanja pokazuju da moderni Dalmatinci nose genetske markere ilirskog podrijetla.
✔ Kulturi stočarstva – Tradicija ovčarstva i pastirskih običaja prisutna je u Dalmaciji još od Delmata.
✔ Ratničkom mentalitetu – “Dišpet”, ponos i otpor autoritetima mogli bi se povezati s duhom Delmata koji su se stoljećima borili protiv Rimljana.

V. Zaključak: Tko su bili Delmati?

Delmati su bili moćno ilirsko pleme, poznato po svojoj hrabrosti, ratničkoj vještini i otporu protiv Rimljana. Njihov 150-godišnji otpor Rimu svrstava ih među najupornije narode Balkana, a njihovo naslijeđe živi u imenu Dalmacija i mnogim običajima koji su preživjeli do danas.

Iako su nestali kao narod, njihova priča ostala je zapisana u povijesti Dalmacije – regije koja je oduvijek bila zemlja ratnika, trgovaca i ljudi čvrstog duha.