Prije nego što su Iliri naselili područje Dalmacije, tisućama godina prije dolaska Rimljana, ovo su područje nastanjivali predilirski narodi, čiji su tragovi sačuvani u arheološkim nalazištima, mitovima i jezičnim ostacima. Iako su njihovi etnički i kulturni identiteti još uvijek predmet rasprava, poznato je da su bili dio najranijih europskih civilizacija, uključujući neolitike poljoprivrednike, brončanodobne trgovce i prve graditelje megalitskih struktura.
Tko su bili ovi tajanstveni narodi i što o njima možemo saznati na temelju arheoloških dokaza?
I. Najraniji tragovi ljudske prisutnosti u Dalmaciji (paleolitik i mezolitik, 100 000 – 6000 pr. Kr.)
Najstariji dokazi o ljudskoj prisutnosti u Dalmaciji potječu iz doba paleolitika (starijeg kamenog doba). Prvi ljudi koji su naseljavali ove prostore bili su neandertalci, a kasnije i anatomski moderni ljudi (Homo sapiens).
✔ Ključna nalazišta iz ovog razdoblja:
- Šandalja (Istra, ali važna za razumijevanje regije) – nalazište neandertalskih alata.
- Krapina (kontinentalna Hrvatska) – jedno od najvećih europskih nalazišta neandertalaca.
- Mujina pećina (kod Trogira) – dokazi da su moderni ljudi naseljavali područje Dalmacije prije više od 30 000 godina.
U tom razdoblju, ljudi su živjeli u pećinama, koristili kamene alatke i preživljavali lovom i skupljanjem hrane.
II. Neolitik: Početak poljoprivrede i prvi trajni stanovnici (6000 – 3000 pr. Kr.)
S dolaskom neolitske revolucije, Dalmaciju su naselili prvi poljoprivrednici i stočari koji su donijeli potpuno novi način života.
✔ Najvažnija neolitska nalazišta u Dalmaciji:
- Vela Spila (Korčula) – tragovi ranih poljoprivrednika i prve obrade keramike.
- Danilo kod Šibenika – središte Danilske kulture, poznate po prepoznatljivoj keramici.
- Hvar – Grapčeva špilja – nalazište Hvarske kulture, s tragovima trgovine s Egejom.
Tko su bili prvi Dalmatinci?
Arheološki nalazi pokazuju da su neolitski stanovnici Dalmacije došli s Bliskog istoka i bili dio šireg pokreta koji je proširio poljoprivredu kroz Europu. Ovi rani narodi bili su vjerojatno povezani s Vinčanskom i Starčevačkom kulturom, koje su dominirale Balkanom u to doba.
✔ Njihova obilježja:
- Koristili su keramiku s ukrasima (posebno Danilska kultura).
- Gradili su prva stalna naselja.
- Trgovali su s obalama Italije i Grčke.
- Počeli su uzgajati pšenicu, ječam i vinovu lozu – što znači da su možda prvi donijeli vinogradarstvo u Dalmaciju.
III. Eneolitik i brončano doba: Trgovina, metalurgija i utvrđena naselja (3000 – 1000 pr. Kr.)
Kako je došlo do prijelaza iz kamenog u metalno doba, Dalmacija je postala dio velikih trgovačkih mreža koje su povezivale Sredozemlje, Balkan i Srednju Europu.
✔ Najvažnije kulture ovog razdoblja:
- Hvarska kultura (oko 3500 – 2500 pr. Kr.) – povezana s trgovačkim vezama s Grčkom.
- Cetinska kultura (oko 2200 – 1600 pr. Kr.) – prva poznata ratnička kultura Dalmacije.
Što znamo o predilirskim narodima brončanog doba?
- Gradili su gradine (utvrđena naselja) na brežuljcima.
- Bavili su se stočarstvom i metalurgijom – prvi rudnici i talionice brončane rude pojavili su se na području današnje Dalmacije.
- Koristili su oružje i nakit od bronce – koplja, bodeže i prstenje, koje su vjerojatno koristili i u obredima.
- Imali su misteriozne pogrebne običaje – velike grobne gomile (tumuli) koje su ostale karakteristične i za kasniju ilirsku civilizaciju.
✔ Ključni lokaliteti:
- Nakovana (Pelješac) – važno trgovačko središte povezano s Mikenskom Grčkom.
- Bribir i Drniš – ostaci gradina i grobova brončanodobnih plemena.
IV. Predilirci i dolazak Ilira (oko 1000 – 500 pr. Kr.)
Oko 1000. pr. Kr., Dalmaciju su postupno počeli naseljavati Iliri, indoeuropski narod koji je došao s prostora današnje Srednje Europe. No, arheološki dokazi pokazuju da su Iliri asimilirali i preuzeli mnoga obilježja predilirskih naroda.
✔ Što su Iliri naslijedili od predilirskih kultura?
- Gradine i obrambene tehnike → Iliri su nastavili živjeti u istim utvrđenim naseljima.
- Metalurgiju i trgovinu → Nastavili su razvijati proizvodnju oružja i trgovati s Grcima i Etruščanima.
- Pogrebne običaje → Iliri su preuzeli tumule (grobne gomile) od ranijih naroda.
✔ Jesu li Iliri u potpunosti zamijenili predilirsko stanovništvo?
Ne – čini se da su se miješali s autohtonim narodima, preuzimajući njihovu kulturu i običaje. Jezični dokazi pokazuju da su neke riječi predilirskog podrijetla ostale u ilirskom i kasnijem hrvatskom jeziku.
V. Tragovi predilirskih naroda u današnjoj Dalmaciji
Iako su predilirski narodi nestali u svojoj izvornoj formi, ostavili su dubok trag u kasnijim civilizacijama Dalmacije.
✔ Toponimi i imena:
- Mnoge rijeke i planine u Dalmaciji imaju predilirska ili ilirska imena (Krka, Cetina, Dinara).
- Naziv Dalmacija dolazi od ilirskog plemena Delmata, ali može imati dublje predilirskokorijene.
✔ Arhitektonska baština:
- Gradine i tumuli i danas su vidljivi na brojnim mjestima u Dalmaciji.
✔ Kulturni običaji:
- Pastirska tradicija i stočarstvo preživjeli su tisućljećima i danas su ključni za identitet Dalmatinske zagore.
- Koristi biljaka i ljekovitog bilja u narodnoj medicini možda imaju korijene još iz neolita.
Zaključak: Misteriozna baština prvih Dalmatinaca
Predilirsko stanovništvo Dalmacije možda nije ostavilo pisane tragove, ali su njihovi običaji, gradine i tragovi u jeziku preživjeli kroz tisućljeća. Oni su bili prvi graditelji, trgovci i ratnici Dalmacije, postavljajući temelje za sve kasnije civilizacije koje su oblikovale regiju.
Dalmacija nije nastala dolaskom Ilira, Rimljana ili Hrvata – njezina povijest počinje puno ranije, u doba prvih neolitskih poljoprivrednika, brončanodobnih ratnika i predilirskih civilizacija koje su oblikovale njezin karakter.