Dalmacija, kao povijesno i geografski značajna regija, prošla je kroz mnoge slavne trenutke, ali i kroz najmračnija razdoblja ispunjena ratovima, glađu, kugom, okupacijama i progonom stanovništva. Ovaj članak donosi pregled najvećih tragedija i iskušenja koje je Dalmacija pretrpjela kroz stoljeća, od rimskih osvajanja i osmanskih upada do svjetskih ratova i političkih represija.
I. Rimsko osvajanje i gušenje ilirskih pobuna (156. – 9. pr. Kr.)
Prije nego što je postala dio Rimskog Carstva, Dalmacija je bila dom Ilira, ponosnog ratničkog naroda koji se stoljećima opirao rimskim osvajačima.
1. Ratovi protiv Rima (156. – 9. pr. Kr.)
- 156. pr. Kr. – Prvi veliki sukobi između Rimljana i ilirskih plemena Delmata i Liburna.
- 9. pr. Kr. – Ilirski ustanak pod vodstvom Batonovih plemena brutalno je ugušen.
- Posljedice:
- Uništena su brojna ilirskih naselja, uključujući Dalmatium (po kojem je Dalmacija dobila ime).
- Rimske legije ubile su i porobile desetke tisuća Ilira.
- Rim je preuzeo kontrolu nad obalom i unutrašnjosti, čime je završila ilirijska nezavisnost.
II. Propast Salone i dolazak Avara i Slavena (7. st.)
Salona, nekada najveći rimski grad na istočnoj obali Jadrana, postala je poprište jednog od najvećih razaranja u dalmatinskoj povijesti.
1. Avarsko-slavenski napadi (614. g.)
- Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva, Salona je ostala središte bizantske Dalmacije.
- 614. godine Avari i Slaveni provaljuju u Dalmaciju i sravnjuju Salonu sa zemljom.
- Preživjeli stanovnici bježe na obližnje otoke i u Dioklecijanovu palaču u Splitu, koja postaje jezgra budućeg grada Splita.
2. Kraj rimske Dalmacije
- Povijesna posljedica: Rimljani i romanizirani Iliri nestaju kao dominantno stanovništvo, a Dalmacija postupno postaje slavenska i hrvatska zemlja.
III. Osmanlijski prodori i krvavi ratovi (15. – 17. st.)
Dalmacija je tijekom osmanskih osvajanja Balkana postala bojno polje između Mletačke Republike i Osmanlijskog Carstva, s golemim ljudskim gubicima.
1. Osmanlijski upadi i depopulacija zaleđa
- Osmanlije su uništavale sela i gradove u Dalmatinskoj Zagori, odvodeći tisuće ljudi u ropstvo.
- Bitka kod Krbavskog polja (1493.) – Hrvatsko plemstvo gotovo je uništeno.
- Pad Klisa (1537.) – Osmanlije osvajaju Klis, prijestolnicu Petra Kružića, otvarajući put prema Splitu i obali.
2. Ratovi između Mletačke Republike i Osmanlija
- Kandijski rat (1645. – 1669.) – Zadar i Šibenik pod opsadom, tisuće ljudi ubijeno ili protjerano.
- Morejski rat (1684. – 1699.) – Velike borbe kod Sinja, oslobođenje Klisa, ali i ogroman broj izbjeglica i razorenih sela.
3. Posljedice osmanskih ratova
- Pustošenje dalmatinskog zaleđa – mnoge regije ostale su nema i opustošena.
- Hrvati, Morlaci i Vlasi prisiljeni na seobe, nastaje etnički šarolika populacija.
IV. Kuga, glad i prirodne katastrofe (14. – 18. st.)
Ratovi nisu bili jedini užas Dalmacije – kuga, glad i potresi desetkovali su stanovništvo.
1. Velika kuga u Dalmaciji (1348., 1527., 1783.)
- Crna smrt (1348.) – Dubrovnik i Zadar gube polovicu stanovnika.
- 1527. kuga u Splitu – grad zatvoren, ljudi umiru na ulicama.
- 1783. kuga u Makarskoj – posljednja velika epidemija kuge u Dalmaciji.
2. Velika glad (1811. – 1813.)
- Tijekom Napoleonove vladavine, Dalmacija prolazi najveću glad u svojoj povijesti.
- Ljudi umiru od nedostatka kruha i osnovnih namirnica, dok francuske vlasti nastavljaju naplaćivati poreze.
V. Dva svjetska rata i talijanska okupacija (20. st.)
1. Prvi svjetski rat i raspad Austro-Ugarske (1914. – 1918.)
- Dalmacija je bila pod austro-ugarskom vlašću, ali su Talijani nakon rata pokušali okupirati obalu.
- Zadar i dalmatinski otoci predani Italiji prema Rapalskom ugovoru (1920.), čime su mnogi Hrvati protjerani.
2. Drugi svjetski rat: Talijanska i njemačka okupacija
- 1941. – Italija okupira velik dio Dalmacije, uvodi fašističku upravu.
- Masakr u Sinju i Dugopolju (1942.) – Talijanske trupe ubijaju civile i pale sela.
- 1943. – Njemačka okupacija Dalmacije, zločini protiv partizana i civila.
- Bombardiranje Splita i Zadra – saveznički napadi uništavaju povijesne jezgre.
3. Poslijeratna represija (1945. – 1990.)
- Nakon Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti provode političke progone, zatvaranja i smaknuća protiv “neprijatelja režima”.
- Mnogi su Dalmatinci završili u logorima poput Golog otoka.
VI. Domovinski rat i granatiranje Dalmacije (1991. – 1995.)
Dalmacija je u Domovinskom ratu ponovno postala poprište razaranja, osobito Zadar, Šibenik, Dubrovnik i okolna sela.
- Granatiranje Zadra (1991. – 1993.) – Grad pod opsadom JNA, tisuće granata padalo na povijesnu jezgru.
- Napad na Dubrovnik (1991.) – UNESCO-ov grad bombardiran, civilni objekti uništeni.
- Masakr u Škabrnji (1991.) – 84 civila ubijena od strane srpskih snaga.
Rat je ostavio tisuće mrtvih i raseljenih, ali je Dalmacija, kao i cijela Hrvatska, uspjela izboriti neovisnost i slobodu.