Veliki samo zaljubljenik u megalite. Ima nešto osobito impresivno u tim kamenim gromadama koje tisućama godina gledaju sve transformacije ovog svijeta, krijući brojne tajne civilizacija koje su postojale i prije pisanih tragova. Svijet se oblikuje milijunima godina, mi smo na njemu već nekoliko stotina tisuća godina, ali naše znanje je i dalje mizerno u odnosu na kolosalnost prošlosti. Nekadašnja prijestolnica ilirskog plemena Daorsi je jedna od lokacija na koju dolazimo u nadi odgovora, a odlazimo s nje s još više pitanja.
Jedno je sigurno o Daorsonu – senzacionalan je.
Već godinama planiram posjetiti Daorson i obližnji Stolac. Nakon megalita Asserije, Varvarije i drugih lokacija, nije me baš lako impresionirati. Nova hrpa kamenja – i što sad?
Ali Daorson nije samo još jedna impozantna megalitska struktura iz prošlosti. Usudim se reći da je Daorson jedan vrlo osobit prozor u prošlost – u tradicije, običaje i talente naroda o kojem znamo jako malo.
Nekropola Radimlja (14. stoljeće)
Do Daorsona se stiže preko Stolca, još jednog kulturno-povijesnog dragulja hercegovačkog kraja. Nadomak Stolca, tik do glavne ceste, je vrlo osebujan uvod u prošlost – nekropola Radimlja. Sami pogled na srednjevjekovne stećke je poput uživanja u koricama knjige koja će vam otkriti nešto više o vama. Sama nekropola se datira negdje u 14. stoljeće i sadrži 133 stećka, no kultura pokapanja značajno je starija u tom kraju i potječe iz ilirskih vremena. S južnih zidova Daorsona se pruža osobito lijep pogled na dolinu i na ovu nekropolu u kojoj dominiraju visoki kameni sanduci na postoljima i bez njih, na kojima je pravo bogatstvo plastičnih dekoracija i ukrasa. Gotovo polovina stećaka je ukrašena bareljefima ili urezivanjem, a dominantni simboli su sunce zvijezde, polumjesec, trolisne povijene lozice i tordirane vrpce, mačevi i križevi. Na nekoliko stećaka moguće je vidjeti epitafe pisane hrvatskom ćirilicom (bosančicom). Svakako se izdvajaju fino klesane vojvodske figure, kao i motiv kola i jelena u trku, čime se vidi kontinuitet umješnoj kamenoklesarstva u ilirskim, antičkim i srednjevjekovnim kulturama Bosne i Hercegovine.
Nekoliko kilometara nakon nekropole put prema Daorsonu nastavlja se strmim usponom i postupnim prijelazom na makadamski put koji vodi na uzvisinu koja se ponosno nadvija nad selom Ošanjići. Automobilom se može doći do samih zidova Daorsona, no ja sam odlučio parkirati nešto niže kako bi se više saživio s ovim krajolikom i kako bi što sporije ušetao u grandioznu prošlost Daorsona.
Megaliti Daorsona
Već prvi pogled na zidine Daorsona otkriva strukture koje ovu lokaciju čine uistinu posebnom. Upravo je taj istočni zid očuvan u dužini od nekih 60-ak metara, uz visinu koja na određenim točkama seže i do više od 4 metra. Naravno, tu pričamo o golom oku lako vidljivom dijelu Daorsona – ovaj lokalitet značajno je bogatiji od samih obrambenih zidina.
Ruševine Daorsona dijelimo u tri grube cjeline, od kojih je upravo akropola s “kiklopskim” zidinama središnji dio priče. Čim kažemo “kiklopske” ili “megalitske” zidine, prva asocijacija su, naravno, Grci i njihova Mikena. I sama riječ “megalit” je grčkog porijekla i dolazi od riječi “mega” i “lithos”, koje prevodimo kao “veliki kamen”. Megalite pronalazimo na brojnim lokacijama u Dalmaciji i šire, te je uvriježeno smatrati da je do ovakvih arhitektonskih struktura došlo nakon helenizacije naše obale, od 4. st.pr.n.e. nadalje.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje znanja i umijeća ilirskih i predilirskih naroda, koji su podizali svoje gradine značajno prije grčke kolonizacije naše obale, te svakako prije prvih trgovačkih veza sa svijetom stare Grčke. Gotovo sigurno možemo reći da su neki megaliti dovoljno stari da se ne uklapaju u uvriježena povijesna tumačenja, što ostavlja puno prostora za špekulacije, razne teorije i nagađanja.
Daorske megalite odlikuju različiti oblici pa uz kocku u pravokutnike često pronalazimo i megalite trapezoidnog i romboidnog izgleda. Spojevi među megalitima su također vrlo zanimljivi i na nekoliko mjestima pronalazimo namjerne devijacije od pravilnog rezanja kamena, kako bi se postigao određeni spoj koji na zasad nepoznat način utvrđuje cijelu građevinu i vjerojatno raspoređuje sile na drukčiji način. Težina megalitskih kamena mjestimično doseže i 8 tona, što se vidi i na priloženoj fotografiji.
Što se radilo i kako se živjelo u Daorsonu?
Daorson je bio glavni grad ilirskog plemena Daorsi koji su se već u 4. stoljeću prije Krista počeli sveobuhvatnije helenizirati. To je posljedica uspostave grčke kolonije Issa početkom 4. stoljeća prije Krista pod sirakuškim diktatorom Dionizijem I. Starijim, nakon čega je uslijedila daljnja uspostava grčkih kolonija Pharos i Narona. Kako su Daorsi također živjeli u području Neretve, došlo je do robno-trgovinske razmjene i posljedične helenizacije Daorsa o čemu svjedoče arheološki nalazi na akropoli među kojima izdvajamo novčiće s natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ (Daorson) i likom kralja Ballaiosa iz 168. g.pr.Kr.
Pretpostavlja se da su pronađeni novčići kovani u Daorsonu što bi značilo popriličan stupanje nezavisnosti daorske zajednice u to vrijeme.
Daorsi su imali razvijene obrte i trgovinu, o čemu svjedoče ostaci predakropolskih građevina. O razvijenoj trgovini s Grcima svjedoči i fina keramika koju pronalazimo gotovo svugdje gdje je autohtono ilirsko stanovništvo ostvarilo kontakt s grčkim trgovcima.
Uvjerljivo najveće u arheološkom smislu ima brončana kaciga ukrašena likovima Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih bogova iz grčke mitologije.
Što se dogodilo Daorsonu?
Dogodio se, naravno – rat. Daorsi su bili poprilično skloni grčkim kolonizatorima, a kasnije i Rimljanima koji su od 2.st.pr.Kr. polako osvajali ilirske krajeve. To je Daorse dovodilo u sukobe sa susjednim ilirskim plemenima koja su vodila velike bitke s nadmoćnom rimskom vojskom. U tim rimsko-ilirskim ratovima uspješniji su bili Rimljani, no određena ilirska plemena nisu se predavala unatoč većim vojnim porazima. Stoljetne tenzije između Delmata i Daorsa kulminirale su 44.g.pr.Kr., kada su vojno značajno opremljeniji Delmati potpuno razorili Daorson i samim time zatrli daorsku kulturu. U Daorsonu je život potpuno nestao i više nikad nije uspostavljen neki urbaniji oblik življenja.
Značaj Daorsona
U povijesnom smislu Daorson je jedan od lokaliteta koji tvrdoglavo svjedoči o burnoj prošlosti naših prostora, ali i o umijeću graditelja koji su podigli impozantne megalitske zidine na povišenom položaju, koristeći nama još uvijek nepoznatu tehnologiju. O životu u Daorsonu zaključujemo puno toga iz dostupnih arheoloških nalaza, ali tajna njegovih megalita i dalje ostaje zagonetka trenutnim i budućim generacijama.
Je li Daorson nastao na postojećim megalitskim strukturama neke autohtone kulture?
Tko su bili misteriozni graditelji Daorsona i kako su prije 2500 imali razvijene kamenoklesarske vještine i znanja distribucije i ugrađivanja megalita teških po nekoliko tona?
Jedan dio Daorsona svakako nam je otkriven, no bez ikakve sumnje možemo reći da je prošlost ostavila zagonetke koje još nismo u mogućnosti odgonetnuti.
