Prije nego što su Iliri naselili područje Dalmacije, tisućama godina prije dolaska Rimljana, ovo su područje nastanjivali predilirski narodi, čiji su tragovi sačuvani u arheološkim nalazištima, mitovima i jezičnim ostacima. Iako su njihovi etnički i kulturni identiteti još uvijek predmet rasprava, poznato je da su bili dio najranijih europskih civilizacija, uključujući neolitike poljoprivrednike, brončanodobne trgovce i prve graditelje megalitskih struktura.

Tko su bili ovi tajanstveni narodi i što o njima možemo saznati na temelju arheoloških dokaza?

I. Najraniji tragovi ljudske prisutnosti u Dalmaciji (paleolitik i mezolitik, 100 000 – 6000 pr. Kr.)

Najstariji dokazi o ljudskoj prisutnosti u Dalmaciji potječu iz doba paleolitika (starijeg kamenog doba). Prvi ljudi koji su naseljavali ove prostore bili su neandertalci, a kasnije i anatomski moderni ljudi (Homo sapiens).

✔ Ključna nalazišta iz ovog razdoblja:

• Šandalja (Istra, ali važna za razumijevanje regije) – nalazište neandertalskih alata.
• Krapina (kontinentalna Hrvatska) – jedno od najvećih europskih nalazišta neandertalaca.
• Mujina pećina (kod Trogira) – dokazi da su moderni ljudi naseljavali područje Dalmacije prije više od 30 000 godina.

U tom razdoblju, ljudi su živjeli u pećinama, koristili kamene alatke i preživljavali lovom i skupljanjem hrane.

II. Neolitik: Početak poljoprivrede i prvi trajni stanovnici (6000 – 3000 pr. Kr.)

S dolaskom neolitske revolucije, Dalmaciju su naselili prvi poljoprivrednici i stočari koji su donijeli potpuno novi način života.

✔ Najvažnija neolitska nalazišta u Dalmaciji:

• Vela Spila (Korčula) – tragovi ranih poljoprivrednika i prve obrade keramike.
• Danilo kod Šibenika – središte Danilske kulture, poznate po prepoznatljivoj keramici.
• Hvar – Grapčeva špilja – nalazište Hvarske kulture, s tragovima trgovine s Egejom.

Tko su bili prvi Dalmatinci?

Arheološki nalazi pokazuju da su neolitski stanovnici Dalmacije došli s Bliskog istoka i bili dio šireg pokreta koji je proširio poljoprivredu kroz Europu. Ovi rani narodi bili su vjerojatno povezani s Vinčanskom i Starčevačkom kulturom, koje su dominirale Balkanom u to doba.

✔ Njihova obilježja:

• Koristili su keramiku s ukrasima (posebno Danilska kultura).
• Gradili su prva stalna naselja.
• Trgovali su s obalama Italije i Grčke.
• Počeli su uzgajati pšenicu, ječam i vinovu lozu – što znači da su možda prvi donijeli vinogradarstvo u Dalmaciju.

III. Eneolitik i brončano doba: Trgovina, metalurgija i utvrđena naselja (3000 – 1000 pr. Kr.)

Kako je došlo do prijelaza iz kamenog u metalno doba, Dalmacija je postala dio velikih trgovačkih mreža koje su povezivale Sredozemlje, Balkan i Srednju Europu.

✔ Najvažnije kulture ovog razdoblja:

• Hvarska kultura (oko 3500 – 2500 pr. Kr.) – povezana s trgovačkim vezama s Grčkom.
• Cetinska kultura (oko 2200 – 1600 pr. Kr.) – prva poznata ratnička kultura Dalmacije.

Što znamo o predilirskim narodima brončanog doba?

• Gradili su gradine (utvrđena naselja) na brežuljcima.
• Bavili su se stočarstvom i metalurgijom – prvi rudnici i talionice brončane rude pojavili su se na području današnje Dalmacije.
• Koristili su oružje i nakit od bronce – koplja, bodeže i prstenje, koje su vjerojatno koristili i u obredima.
• Imali su misteriozne pogrebne običaje – velike grobne gomile (tumuli) koje su ostale karakteristične i za kasniju ilirsku civilizaciju.

✔ Ključni lokaliteti:

• Nakovana (Pelješac) – važno trgovačko središte povezano s Mikenskom Grčkom.
• Bribir i Drniš – ostaci gradina i grobova brončanodobnih plemena.

IV. Predilirci i dolazak Ilira (oko 1000 – 500 pr. Kr.)

Oko 1000. pr. Kr., Dalmaciju su postupno počeli naseljavati Iliri, indoeuropski narod koji je došao s prostora današnje Srednje Europe. No, arheološki dokazi pokazuju da su Iliri asimilirali i preuzeli mnoga obilježja predilirskih naroda.

✔ Što su Iliri naslijedili od predilirskih kultura?

• Gradine i obrambene tehnike → Iliri su nastavili živjeti u istim utvrđenim naseljima.
• Metalurgiju i trgovinu → Nastavili su razvijati proizvodnju oružja i trgovati s Grcima i Etruščanima.
• Pogrebne običaje → Iliri su preuzeli tumule (grobne gomile) od ranijih naroda.

✔ Jesu li Iliri u potpunosti zamijenili predilirsko stanovništvo?
Ne – čini se da su se miješali s autohtonim narodima, preuzimajući njihovu kulturu i običaje. Jezični dokazi pokazuju da su neke riječi predilirskog podrijetla ostale u ilirskom i kasnijem hrvatskom jeziku.

V. Tragovi predilirskih naroda u današnjoj Dalmaciji

Iako su predilirski narodi nestali u svojoj izvornoj formi, ostavili su dubok trag u kasnijim civilizacijama Dalmacije.

✔ Toponimi i imena:

• Mnoge rijeke i planine u Dalmaciji imaju predilirska ili ilirska imena (Krka, Cetina, Dinara).
• Naziv Dalmacija dolazi od ilirskog plemena Delmata, ali može imati dublje predilirskokorijene.

✔ Arhitektonska baština:

• Gradine i tumuli i danas su vidljivi na brojnim mjestima u Dalmaciji.

✔ Kulturni običaji:

• Pastirska tradicija i stočarstvo preživjeli su tisućljećima i danas su ključni za identitet Dalmatinske zagore.
• Koristi biljaka i ljekovitog bilja u narodnoj medicini možda imaju korijene još iz neolita.

Zaključak: Misteriozna baština prvih Dalmatinaca

Predilirsko stanovništvo Dalmacije možda nije ostavilo pisane tragove, ali su njihovi običaji, gradine i tragovi u jeziku preživjeli kroz tisućljeća. Oni su bili prvi graditelji, trgovci i ratnici Dalmacije, postavljajući temelje za sve kasnije civilizacije koje su oblikovale regiju.

Dalmacija nije nastala dolaskom Ilira, Rimljana ili Hrvata – njezina povijest počinje puno ranije, u doba prvih neolitskih poljoprivrednika, brončanodobnih ratnika i predilirskih civilizacija koje su oblikovale njezin karakter.