Dalmacija kakvu danas poznajemo nastala je iz leda, vjetra i velikih klimatskih promjena. No, dok se kroz tisućljeća oblikovala današnja obala i otoci, ispod površine Jadranskog mora skriveni su tragovi jednog davno izgubljenog svijeta – dolina, rijeka, šuma i ljudskih naselja koja su nekoć postojala na suhom tlu.

Arheolozi i geolozi sve više istražuju potopljene prapovijesne lokalitete, otkrivajući dokaze o drevnim ljudskim zajednicama koje su živjele u Dalmaciji prije nego što je Jadran narastao na današnju razinu.

Kako su izgledala ta naselja? Što su ostavili iza sebe prvi stanovnici Dalmacije? Koji su ključni podvodni arheološki nalazi ispod Jadrana?

I. Jadranska ravnica: Kada je more bilo 120 metara niže

Za vrijeme vrhunca posljednjeg ledenog doba (oko 20 000 pr. Kr.), razina mora bila je 120 metara niža nego danas. To znači da je veliki dio današnjeg Jadrana bio kopno, koje se protezalo sve do današnje Italije.

✔ Obala Dalmacije bila je 100 km dalje nego danas, a između Hrvatske i Italije nije bilo mora – samo široke nizine s rijekama i jezerima.
✔ Rijeke Krka, Cetina i Neretva bile su duže i ulijevale su se u drevno Jadransko jezero, koje je postojalo na dnu današnjeg mora.
✔ Pejzaž je bio nalik na stepske krajolike današnje Sibira, s rijetkim šumama i velikim stadima megafaune.

Kada se globalna klima počela zagrijavati prije oko 12 000 godina, led se topio i razina mora postupno se podizala, potapajući priobalne nizine i rane naseobine ljudi.

II. Arheološki nalazi pod morem: Skriveni tragovi izgubljenog svijeta

Podvodna arheologija Jadrana još je u povojima, ali već su otkriveni nevjerojatni nalazi koji potvrđuju da su ljudi živjeli u potopljenim područjima prije nego što je razina mora porasla.

1. Potopljeni neolitski lokaliteti

Nakon završetka ledenog doba, prvi ljudi na Jadranu bili su neolitski poljoprivrednici i ribari, koji su gradili svoja naselja uz tadašnju obalu – obalu koja je danas pod morem.

✔ Potopljeno neolitsko naselje kod otoka Visa (Pločica)

• Pronađeni su ostaci kamenih zidova, keramičkih posuda i alata, što ukazuje na trajno naselje iz doba kada je razina mora bila niža.
• Ovo naselje vjerojatno je pripadalo ranoj Danilskoj kulturi (6000-4500 pr. Kr.).

✔ Podvodni ostaci kod Šibenika i otoka Hvara

• Arheolozi su otkrili ostatke kamenih struktura i artefakata na dubini od 15-20 metara.
• Pretpostavlja se da su to prve ribarske naseobine koje su bile uz tadašnje estuarije rijeka.

2. Pradavni put pod morem kod otoka Korčule

Jedan od najfascinantnijih podvodnih otkrića u Dalmaciji je prastari put otkriven kod otoka Korčule, u blizini lokaliteta Soline.

✔ Što je pronađeno?

• Kamenom popločan put širok nekoliko metara, koji je povezivao današnji otok s nekadašnjim kopnom.
• Datiran je u doba Hvarske kulture (oko 5000 pr. Kr.).
• Podvodna istraživanja pokazala su tragove ljudskih aktivnosti, uključujući ostatke neolitskih kuća i keramike.

Ovaj put dokazuje da su ljudi gradili infrastrukturu i povezivali naselja još u mlađem kamenom dobu, prije nego što je razina mora narasla i potopila ih.

3. Megalitske strukture pod morem

Uz obalu Dalmacije, na nekoliko mjesta pronađeni su kameni blokovi koji izgledaju kao megalitske strukture, slično onima u južnoj Italiji i Grčkoj.

✔ Kod otoka Lošinja (sjeverni Jadran), pronađeni su veliki kameni blokovi za koje neki istraživači vjeruju da su ostaci prapovijesnih građevina.
✔ Kod Kornata i Dugog otoka, podvodni arheolozi istražuju moguće megalitske barijere koje su možda služile kao ribarske ili obrambene strukture.

Još uvijek nije jasno jesu li ovo ljudske građevine ili prirodni fenomeni, ali svakako ukazuju na postojanje civilizacija koje su gradile složene strukture prije nego što su ih prekrile vode Jadrana.

III. Potopljene rijeke i pećine: Tragovi paleolitskog čovjeka

Osim neolitskih naselja, arheolozi istražuju i podvodne pećine i riječne doline koje su bile nastanjene još u paleolitiku (40 000 – 10 000 pr. Kr.).

✔ Podvodne špilje kod Dugog otoka i Visa

• Sadrže ostatke ljudskih alatki i kostiju iz razdoblja paleolitika.
• Pretpostavlja se da su ih koristili neandertalci i rani Homo sapiensi prije nego što su ih preplavile vode.

✔ Potopljena delta rijeke Cetine

• Prije 10 000 godina, rijeka Cetina bila je puno duža i ulijevala se u Jadransko more desecima kilometara južnije nego danas.
• Pod morem su otkriveni ostaci drevnih riječnih tokova, gdje su vjerojatno lovili i živjeli prvi stanovnici Dalmacije.

IV. Kako su ljudi preživjeli klimatske promjene?

✔ Prilagodba načinu života

• Stanovnici Dalmacije preselili su se na više terene kako je razina mora rasla.
• Umjesto lova na kopnene životinje, počeli su se više oslanjati na ribolov i školjkaše.

✔ Ostavljanje tragova pod morem

• Prve kuće i sela koja su se nalazila uz tadašnje rijeke i obale danas su pod morem, ali ostaci tih civilizacija polako se otkrivaju.

V. Zaključak: Nestali svjetovi Jadrana

Dalmacija tijekom posljednjeg ledenog doba bila je potpuno drukčiji svijet – surova stepa s rijekama i ravnicama gdje su ljudi lovili mamute i sobove. Kako se klima mijenjala, more se podizalo i potopilo rane civilizacije koje su ovdje nastajale.

✔ Arheološki nalazi pod morem dokazuju da su prvi stanovnici Dalmacije izgradili naselja, puteve i ribarske postaje na zemljištu koje je danas ispod Jadrana.
✔ Svaka nova ekspedicija otkriva tragove izgubljenih svjetova, koji su nekada činili Dalmaciju puno većom i drukčijom nego što je danas.

Dok plovimo Jadranom, možda ne razmišljamo o tome, ali ispod valova leže tisućama godina stari dokazi o našim precima, čiji se svijet jednom prostirao tamo gdje danas gledamo samo more.