Dalmacija, kao povijesno i geografski značajna regija, prošla je kroz mnoge slavne trenutke, ali i kroz najmračnija razdoblja ispunjena ratovima, glađu, kugom, okupacijama i progonom stanovništva. Ovaj članak donosi pregled najvećih tragedija i iskušenja koje je Dalmacija pretrpjela kroz stoljeća, od rimskih osvajanja i osmanskih upada do svjetskih ratova i političkih represija.

I. Rimsko osvajanje i gušenje ilirskih pobuna (156. – 9. pr. Kr.)

Prije nego što je postala dio Rimskog Carstva, Dalmacija je bila dom Ilira, ponosnog ratničkog naroda koji se stoljećima opirao rimskim osvajačima.

1. Ratovi protiv Rima (156. – 9. pr. Kr.)

• 156. pr. Kr. – Prvi veliki sukobi između Rimljana i ilirskih plemena Delmata i Liburna.
• 9. pr. Kr. – Ilirski ustanak pod vodstvom Batonovih plemena brutalno je ugušen.
• Posljedice:
  • Uništena su brojna ilirskih naselja, uključujući Dalmatium (po kojem je Dalmacija dobila ime).
  • Rimske legije ubile su i porobile desetke tisuća Ilira.
  • Rim je preuzeo kontrolu nad obalom i unutrašnjosti, čime je završila ilirijska nezavisnost.

II. Propast Salone i dolazak Avara i Slavena (7. st.)

Salona, nekada najveći rimski grad na istočnoj obali Jadrana, postala je poprište jednog od najvećih razaranja u dalmatinskoj povijesti.

1. Avarsko-slavenski napadi (614. g.)

• Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva, Salona je ostala središte bizantske Dalmacije.
• 614. godine Avari i Slaveni provaljuju u Dalmaciju i sravnjuju Salonu sa zemljom.
• Preživjeli stanovnici bježe na obližnje otoke i u Dioklecijanovu palaču u Splitu, koja postaje jezgra budućeg grada Splita.

2. Kraj rimske Dalmacije

• Povijesna posljedica: Rimljani i romanizirani Iliri nestaju kao dominantno stanovništvo, a Dalmacija postupno postaje slavenska i hrvatska zemlja.

III. Osmanlijski prodori i krvavi ratovi (15. – 17. st.)

Dalmacija je tijekom osmanskih osvajanja Balkana postala bojno polje između Mletačke Republike i Osmanlijskog Carstva, s golemim ljudskim gubicima.

1. Osmanlijski upadi i depopulacija zaleđa

• Osmanlije su uništavale sela i gradove u Dalmatinskoj Zagori, odvodeći tisuće ljudi u ropstvo.
• Bitka kod Krbavskog polja (1493.) – Hrvatsko plemstvo gotovo je uništeno.
• Pad Klisa (1537.) – Osmanlije osvajaju Klis, prijestolnicu Petra Kružića, otvarajući put prema Splitu i obali.

2. Ratovi između Mletačke Republike i Osmanlija

• Kandijski rat (1645. – 1669.) – Zadar i Šibenik pod opsadom, tisuće ljudi ubijeno ili protjerano.
• Morejski rat (1684. – 1699.) – Velike borbe kod Sinja, oslobođenje Klisa, ali i ogroman broj izbjeglica i razorenih sela.

3. Posljedice osmanskih ratova

• Pustošenje dalmatinskog zaleđa – mnoge regije ostale su nema i opustošena.
• Hrvati, Morlaci i Vlasi prisiljeni na seobe, nastaje etnički šarolika populacija.

IV. Kuga, glad i prirodne katastrofe (14. – 18. st.)

Ratovi nisu bili jedini užas Dalmacije – kuga, glad i potresi desetkovali su stanovništvo.

1. Velika kuga u Dalmaciji (1348., 1527., 1783.)

• Crna smrt (1348.) – Dubrovnik i Zadar gube polovicu stanovnika.
• 1527. kuga u Splitu – grad zatvoren, ljudi umiru na ulicama.
• 1783. kuga u Makarskoj – posljednja velika epidemija kuge u Dalmaciji.

2. Velika glad (1811. – 1813.)

• Tijekom Napoleonove vladavine, Dalmacija prolazi najveću glad u svojoj povijesti.
• Ljudi umiru od nedostatka kruha i osnovnih namirnica, dok francuske vlasti nastavljaju naplaćivati poreze.

V. Dva svjetska rata i talijanska okupacija (20. st.)

1. Prvi svjetski rat i raspad Austro-Ugarske (1914. – 1918.)

• Dalmacija je bila pod austro-ugarskom vlašću, ali su Talijani nakon rata pokušali okupirati obalu.
• Zadar i dalmatinski otoci predani Italiji prema Rapalskom ugovoru (1920.), čime su mnogi Hrvati protjerani.

2. Drugi svjetski rat: Talijanska i njemačka okupacija

• 1941. – Italija okupira velik dio Dalmacije, uvodi fašističku upravu.
• Masakr u Sinju i Dugopolju (1942.) – Talijanske trupe ubijaju civile i pale sela.
• 1943. – Njemačka okupacija Dalmacije, zločini protiv partizana i civila.
• Bombardiranje Splita i Zadra – saveznički napadi uništavaju povijesne jezgre.

3. Poslijeratna represija (1945. – 1990.)

• Nakon Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti provode političke progone, zatvaranja i smaknuća protiv “neprijatelja režima”.
• Mnogi su Dalmatinci završili u logorima poput Golog otoka.

VI. Domovinski rat i granatiranje Dalmacije (1991. – 1995.)

Dalmacija je u Domovinskom ratu ponovno postala poprište razaranja, osobito Zadar, Šibenik, Dubrovnik i okolna sela.

• Granatiranje Zadra (1991. – 1993.) – Grad pod opsadom JNA, tisuće granata padalo na povijesnu jezgru.
• Napad na Dubrovnik (1991.) – UNESCO-ov grad bombardiran, civilni objekti uništeni.
• Masakr u Škabrnji (1991.) – 84 civila ubijena od strane srpskih snaga.

Rat je ostavio tisuće mrtvih i raseljenih, ali je Dalmacija, kao i cijela Hrvatska, uspjela izboriti neovisnost i slobodu.