Sv. Jelena Križarica, majka cara Konstantina I. Velikog i obraćenica koja je pronašla Kristov križ na Kalvariji, rođena je negdje oko 248. godine NA BRAČU. Da, dobro ste pročitali.
Povijesni izvori navode grad Drepanon u Bitniji, odnosno Veliku Britaniju, kao vjerojatna mjesta njenog rođenja. Bitnija i Britanija, slično, zar ne? Dovoljno slično da nekolicina srednjevjekovnih povjesničara Jelenu poveže s atraktivnijim zemljama.
No, postoji još jedna legenda koja kaže da je Sv. Jelena Bretanka, rođena u Bretanidi.
Na otoku jelena. Bretanida = Brentos = Brač. Bretanida je na karti svijeta bila prilično nepoznata, tako da su Bitnija i Britanija zvučali dostojnije u kontekstu buduće kraljice i svetice.
Amaterskim istraživanjem sam došao do brojnih zaključaka koji pobijaju dvije prevladavajuće teorije o njenom rođenju. To je bilo možda maštovito razmišljanje sve do posljednjeg broja Bračkog zbornika, gdje su ugledni profesori na jednak način pobili te dvije teorije, te znanstvenim metodama svjetlo bacili na “bračku teoriju”.
Teorija ima uporište u povijesti; salonitanski biskup Hezihije je prvi govorio o Jeleninom bračkom porijeklu u 5. stoljeću, a riječ je o uvaženom biskupu koji je prijateljevao sa Sv. Ivanom Zlatoustim i brojnim istaknutim povijesnim ličnostima tog vremena.
Ja sam odmah na početku isključio mogućnost da je Sv. Jelena bila krčmarica te sam je postavio na malo seosko imanje gdje se brinula o životinjama. S tim se slažu i ugledni profesori, autori spomenutog zbornika. Za mene je ona Božanstvena pastirica s Brača i u tom smjeru će ići moja interpretacija njene biografije.
Njen muž, otac Konstantina I. Velikog, je bio rimski cezar Konstancije Klor. Zbog trona je morao pristati na ženidbu sa kćerkom augusta Maksimijana, s kojim je zbog toga tvorio tetrarhiju (Dioklecijan, Maksimijan, Galerije, Konstancije). Odbacio je pritom Jelenu, koju je upoznao kao upravitelj Rimske kolonije Salone, te kao upravitelj carskih kamenoloma na Braču.
Po smrti Konstancija Klora i raspadom tetrarhije, Konstantin I. Veliki preuzima rimski tron, uzdiže svoju majku Jelenu na status carice (auguste).
Konstantin preuzima tron nakon vizije križa (IN HOC SIGNO VINCES – u ovom znaku ćeš pobijediti), kojeg je postavio na štitove svojih vojnika. Preobraćeni Konstantin I. Veliki oslobađa kršćanstvo kao religiju Milanskim ediktom 313. godine te zajedno sa svojom majkom započinje gradnju niza crkvi diljem Carstva.
Prema predaji, Sv. Jelena je u osmom desetljeću svog života pronašla tri križa na Kalvariji, a istiniti Kristov križ je prikazao nadnaravne moći. Crkva ju je zbog toga nazvala Križaricom, te je proglasila svetom.
Donedavno se smatralo da na Braču ima premalo tragova štovanja Sv. Jelene, no ja sam pronašao dovoljno dokaza o tome kako ljubav prema Sv. Jeleni Križarici živi vjekovima među bračkim pukom. Ovo je samo uvod u priču o Sv. Jeleni Križarici, skromnoj pastirici koju je Bog izabrao da sa svog rodnog Brača promijeni čitav svijet.
