{"id":18550,"date":"2026-11-04T12:04:17","date_gmt":"2026-11-04T11:04:17","guid":{"rendered":"https:\/\/slavenvujic.com\/?p=18550"},"modified":"2026-11-04T13:40:07","modified_gmt":"2026-11-04T12:40:07","slug":"rim-grad-u-kojemu-povijest-jos-zivi-na-ulici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/rim-grad-u-kojemu-povijest-jos-zivi-na-ulici\/","title":{"rendered":"Rome \u2013 Where History Still Lives in the Streets"},"content":{"rendered":"<p class=\"lead translation-block\">Od Koloseuma i carskih foruma do Fontane di Trevi, rimskih stolova i molitve na Trgu svetoga Petra: \u0161etnja gradom u kojemu se velika povijest neprestano susre\u0107e s ne\u010dijom osobnom pri\u010dom.<\/p>\n<nav id=\"sadrzaj\" aria-label=\"Sadr\u017eaj \u010dlanka\">\n<h2>Sadr\u017eaj<\/h2>\n<ol>\n<li><a href=\"#pocetak\">Tibar, bre\u017euljci i grad koji je prerastao vlastite po\u010detke<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#ljudi\">Carevi, pape i umjetnici koji su oblikovali Rim<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#koloseum\">Koloseum \u2013 iza najpoznatije rimske slike<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#konstantin\">Konstantinov slavoluk \u2013 pobjeda na pragu novoga doba<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#forum\">Forum i Palatin \u2013 gdje je grad upravljao svijetom<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#kapitolij\">Kapitolij \u2013 pogled koji povezuje ru\u0161evine<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#trajan\">Trajanov stup \u2013 rat ispri\u010dan u kamenu<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#mojsije\">San Pietro in Vincoli \u2013 susret s Michelangelovim Mojsijem<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#panteon\">Panteon \u2013 nebo otvoreno usred gra\u0111evine<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#navona\">Piazza Navona \u2013 barok na temeljima stadiona<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#caravaggio\">Caravaggio \u2013 malo skretanje prema velikom slikarstvu<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#trevi\">Fontana di Trevi \u2013 voda koja zauzima cijeli trg<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#spanjolske\">\u0160panjolske stube i Rim pjesnika<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#tibar\">Prema Tiberu \u2013 mostovi i An\u0111eoska tvr\u0111ava<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#petar\">Bazilika svetoga Petra \u2013 stolje\u0107a gradnje nad apostolovim grobom<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#muzeji\">Vatikanski muzeji i Sikstinska kapela<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#angelus\">Angelus \u2013 trenutak u kojemu je Rim postao osoban<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#maggiore\">Santa Maria Maggiore \u2013 mozaici koji pamte druk\u010diji Rim<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#lateran\">Lateran \u2013 rimska katedrala i Konstantinovo naslje\u0111e<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#skale\">Svete stube \u2013 dvadeset i osam koraka molitve<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#jelena\">Santa Croce in Gerusalemme \u2013 tragom Jelene Kri\u017earice<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#pavao\">Sveti Pavao izvan zidina \u2013 drugi apostolski oslonac grada<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#cetvrti\">\u017didovska \u010detvrt i Trastevere \u2013 Rim bli\u017ee svakodnevici<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#hrana\">Rim za stolom \u2013 nekoliko sastojaka i mnogo karaktera<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#setnje\">Kako povezati Rim u nekoliko \u0161etnji<\/a><\/li>\n<\/ol>\n<\/nav>\n<p class=\"translation-block\">S posljednjega hodo\u010da\u0161\u0107a u Rimu nosim nekoliko sasvim razli\u010ditih uspomena: pogled na Forum s Kapitolija, Michelangelova Mojsija, vodu Fontane di Trevi i na\u0161e i\u0161\u010dekivanje na Trgu svetoga Petra. Te\u0161ko ih je poslo\u017eiti prema va\u017enosti. Jedna pripada anti\u010dkoj povijesti, druga umjetnosti, tre\u0107a obi\u010dnom u\u017eitku \u0161etnje, a posljednja ne\u010demu mnogo osobnijem. U Rimu se ionako sve to stalno ispreple\u0107e. Iz crkve izlazimo me\u0111u automobile, uz ostatke carskoga grada prolazimo prema kavi, a na trgu punom razli\u010ditih jezika odjednom prepoznamo vlastitu pjesmu.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Volim kada grad mogu upoznavati hodaju\u0107i i povezivati njegova mjesta s ljudima koji su u njima \u017eivjeli. Rim za takvu \u0161etnju daje gotovo previ\u0161e materijala. Zato ovaj \u010dlanak prati nekoliko povezanih cjelina: anti\u010dko sredi\u0161te, trgove povijesne jezgre, Vatikan, velike bazilike i gradske \u010detvrti uz Tibar. Mjesta koja smo posjetili na hodo\u010da\u0161\u0107u povezao sam s drugim va\u017enim rimskim znamenitostima, kako bi pri\u010da mogla poslu\u017eiti i onome tko tek priprema svoj prvi dolazak. Za sve \u0161to slijedi treba vi\u0161e dana i poneka vo\u017enja; poku\u0161aj da se \u010ditav Rim ugura u jednu \u0161etnju zavr\u0161io bi umornim nogama i povr\u0161nim uspomenama.<\/p>\n<h2 id=\"pocetak\">Tibar, bre\u017euljci i grad koji je prerastao vlastite po\u010detke<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Rimsku povijest najlak\u0161e je po\u010deti uz <strong>Tibar<\/strong>. Rijeka je omogu\u0107avala promet, povezivala unutra\u0161njost s morem i istodobno postavljala granice koje je trebalo premostiti. Na bre\u017euljcima uz nju nastajala su naselja iz kojih \u0107e se razviti grad. Pri\u010da o <strong>Romulu i Remu<\/strong>, vu\u010dici i osnutku 753. godine prije Krista pripada rimskoj predaji o vlastitim po\u010decima. Povijesni se grad oblikovao postupnije, a upravo je razlika izme\u0111u predaje i arheologije dobar uvod u Rim: ono \u0161to su Rimljani vjerovali o sebi \u010desto je jednako va\u017eno za razumijevanje njihovih spomenika kao i ono \u0161to danas mo\u017eemo dokazati.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Kraljevsko razdoblje, Republika, Carstvo, papinski Rim i prijestolnica suvremene Italije ostavili su razli\u010dite gradove na istome mjestu. Ponekad doslovno jedan nad drugim, ponekad uklopljene u iste zidove. Kada se uz prometnu ulicu pojavi niz anti\u010dkih stupova, ne gledamo izdvojeni komadi\u0107 pro\u0161losti. Gledamo prostor koji je mijenjao namjenu, razinu tla, susjede i vlasnike, a ipak ostao dio grada. Povijesna jezgra zbog toga se ne upoznaje samo pam\u0107enjem znamenitosti nego i pra\u0107enjem tih promjena.<sup><a href=\"#izvor-1\">[1]<\/a><\/sup><\/p>\n<h2 id=\"ljudi\">Carevi, pape i umjetnici koji su oblikovali Rim<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Prije obilaska dobro je zapamtiti nekoliko imena. <strong>August<\/strong> pripada po\u010decima Carstva; uz <strong>Vespazijana i Tita<\/strong> ve\u017eemo Koloseum; <strong>Trajan<\/strong> i <strong>Hadrijan<\/strong> ostavili su neke od najprepoznatljivijih anti\u010dkih gra\u0111evina. <strong>Konstantin<\/strong> va\u017ean je za nastanak velikih kr\u0161\u0107anskih bazilika. U njegovu se vremenu otvara i pri\u010da o njegovoj majci, <strong>svetoj Jeleni<\/strong>, koja mi je na ovom putovanju bila posebno va\u017ena. Ta imena ne treba u\u010diti kao popis vladara: dovoljno ih je povezati s konkretnim mjestima koja \u0107emo vidjeti.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Poslije \u0107emo sve \u010de\u0161\u0107e susretati pape kao naru\u010ditelje i umjetnike kao ljude koji njihovim zamislima daju oblik. <strong>Michelangelo<\/strong>, <strong>Rafael<\/strong>, <strong>Gian Lorenzo Bernini<\/strong> i <strong>Francesco Borromini<\/strong> pojavljuju se u razli\u010ditim dijelovima iste \u0161etnje. Pritom se rimska rasko\u0161 bolje razumije kada uz ljepotu vidimo i ambiciju naru\u010ditelja. Pala\u010de, fontane, obelisci i golema pro\u010delja oblikovali su javnu sliku vlasti. Grb na gra\u0111evini zato vrijedi pogledati gotovo jednako pa\u017eljivo kao skulpturu pod njim: govori nam tko je \u017eelio ostati zapam\u0107en.<\/p>\n<h2 id=\"koloseum\">Koloseum \u2013 iza najpoznatije rimske slike<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Pred <strong>Koloseumom<\/strong> lako je imati osje\u0107aj da smo gra\u0111evinu ve\u0107 upoznali, toliko smo je puta vidjeli na fotografijama. Tek izbliza postanu jasni njezina veli\u010dina, dubina arkada i razlika izme\u0111u sa\u010duvanih dijelova. Flavijevski amfiteatar nastao je u 1. stolje\u0107u, za careva iz dinastije Flavijevaca. U njemu su se odr\u017eavale gladijatorske borbe i lovovi na \u017eivotinje, predstave kojima su se pokazivali bogatstvo, organizacija i mo\u0107 carskoga Rima. Slo\u017een sustav prolaza i prostora za publiku svjedo\u010di koliko je in\u017eenjerskoga znanja stajalo iza takve zabave.<sup><a href=\"#izvor-2\">[2]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Vrijedi usporiti i poku\u0161ati zamisliti gra\u0111evinu u uporabi: mno\u0161tvo koje pronalazi svoje mjesto, buku s tribina i rad ljudi koji su odr\u017eavali \u010ditav sustav. Prizor odmah postaje manje udaljen, ali i manje bezazlen. Iza divljenja arhitekturi ostaje nasilje na kojemu je velik dio programa po\u010divao. Kasnija stolje\u0107a donijela su druge namjene, od stanovanja i radionica do va\u0111enja gra\u0111evnoga materijala. Ru\u0161evina koju danas fotografiramo rezultat je i tih \u017eivota poslije Carstva. Za posjet se zato isplati ostaviti vremena i za pogled na konstrukciju, a ne samo na mjesto nekada\u0161nje arene.<\/p>\n<h2 id=\"konstantin\">Konstantinov slavoluk \u2013 pobjeda na pragu novoga doba<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Uz Koloseum stoji <strong>Konstantinov slavoluk<\/strong>, podignut 315. godine u spomen na carevu pobjedu nad Maksencijem kod Milvijskoga mosta 312. Na reljefima nisu svi dijelovi iz Konstantinova vremena: kori\u0161teni su elementi starijih spomenika povezanih s Trajanom, Hadrijanom i Markom Aurelijem. U istoj se gra\u0111evini tako susre\u0107u umjetnost razli\u010ditih razdoblja i politi\u010dka potreba novoga vladara da svoju vlast pove\u017ee s uglednim prethodnicima.<sup><a href=\"#izvor-3\">[3]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Za na\u0161u je rimsku pri\u010du ovo va\u017ean prijelaz. Konstantina \u0107emo ponovno susresti kod Laterana, a preko njegove majke Jelene i u bazilici Santa Croce in Gerusalemme. Pritom treba izbje\u0107i \u010desto pojednostavljenje: Konstantin nije proglasio kr\u0161\u0107anstvo dr\u017eavnom religijom. Njegovo vrijeme donijelo je slobodu kr\u0161\u0107anskoga bogoslu\u017eja i sna\u017enu carsku potporu Crkvi; progla\u0161enje nicejskoga kr\u0161\u0107anstva slu\u017ebenom vjerom Carstva pripada kasnijemu 4. stolje\u0107u. Pred slavolukom jo\u0161 smo u svijetu rimske carske pobjede, ali bazilike koje \u0107emo posjetiti pokazuju koliko se toga uskoro promijenilo.<\/p>\n<h2 id=\"forum\">Forum i Palatin \u2013 gdje je grad upravljao svijetom<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Izme\u0111u <strong>Palatina<\/strong> i <strong>Kapitolija<\/strong> pru\u017ea se <strong>Rimski forum<\/strong>. Na prvi pogled ostaci stupova, zidova i poplo\u010denja tra\u017ee dosta ma\u0161te. Dobro je zamisliti trg ispunjen gra\u0111evinama, govorima, sudskim postupcima, vjerskim obredima i ljudima koji se probijaju prema vlastitim poslovima. Forum je bio mjesto na kojemu su se politi\u010dki i svakodnevni \u017eivot neposredno dodirivali. Njegove bazilike u anti\u010dko su doba slu\u017eile javnim poslovima, me\u0111u ostalim sudovanju; sama rije\u010d zato nas ovdje ne treba odmah odvesti prema kr\u0161\u0107anskoj crkvi.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Uz <strong>Via Sacra<\/strong>, ostatke hramova i slavoluke lak\u0161e se shvati koliko je javni prostor bio ispunjen porukama. Tko je pobijedio, kome se zahvaljuje, koji je vladar obnovio gra\u0111evinu: sve je imalo svoju vidljivu oznaku. Iznad toga prostora uzdi\u017ee se Palatin, povezan s najstarijim predajama o gradu i kasnijim carskim rezidencijama. Obilazak Foruma i Palatina ima smisla do\u017eivjeti kao zasebnu veliku cjelinu. Pogled s okolnih uzvisina poma\u017ee u snala\u017eenju, ali silazak me\u0111u ostatke gra\u0111evina daje druk\u010diji osje\u0107aj njihova mjerila.<sup><a href=\"#izvor-1\">[1]<\/a><\/sup><\/p>\n<p><a class=\"back\" href=\"#sadrzaj\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n<h2 id=\"kapitolij\">Kapitolij \u2013 pogled koji povezuje ru\u0161evine<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Na na\u0161em sam putovanju Forum promatrao i s <strong>Kapitolija<\/strong>. Taj mi je pogled ostao u sje\u0107anju jer razasutim ostacima odjednom daje prostorni smisao. Vidimo dolinu, raspored gra\u0111evina i uzvisine koje je zatvaraju. Poslije, kada se prisje\u0107amo pojedinoga hrama ili slavoluka, imamo mjesto na koje ga mo\u017eemo smjestiti. Takvi pogledi na grad va\u017eni su mi gotovo kao i ulazak u samu znamenitost.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Na Kapitoliju nas \u010deka i <strong>Piazza del Campidoglio<\/strong>, trg \u010dije je preoblikovanje osmislio Michelangelo. Uz njega se nalaze <strong>Kapitolijski muzeji<\/strong>, pa se ovdje mogu povezati \u0161etnja, panorama i susret s anti\u010dkom umjetno\u0161\u0107u. S druge strane otvara se put prema <strong>Piazzi Venezia<\/strong> i bijelom spomeniku Vittoriju Emanuelu II. U nekoliko minuta prelazimo od ostataka anti\u010dkoga sredi\u0161ta do prostora koji govori o nastanku moderne talijanske dr\u017eave. Rim tako stalno mijenja povijesnu temu, \u010desto prije nego \u0161to smo stigli dovr\u0161iti prethodnu.<sup><a href=\"#izvor-4\">[4]<\/a><\/sup><\/p>\n<h2 id=\"trajan\">Trajanov stup \u2013 rat ispri\u010dan u kamenu<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Uz podru\u010dje carskih foruma stoji <strong>Trajanov stup<\/strong>, podignut 113. godine u \u010dast carevih ratova u Dakiji. Spiralni reljef penje se uz tijelo stupa poput duge slikovne pripovijesti. Prikazuje vojnike u pokretu, gradnju, prijelaze i susrete, \u010ditav organizirani svijet vojske na pohodu. Trajan se pojavljuje vi\u0161e puta, kao stalno prisutan vladar. Spomenik je dragocjen povijesni izvor, ali njegovu poruku treba \u010ditati imaju\u0107i na umu da pobjednik odre\u0111uje \u0161to \u0107emo vidjeti.<sup><a href=\"#izvor-5\">[5]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">S tla ne mo\u017eemo razabrati svaki prizor i nema smisla pretvarati se da mo\u017eemo. Dovoljno je pratiti kako reljef obavija stup i shvatiti zamisao: careva se pobjeda pretvara u trajnu javnu sliku. Na vrhu danas stoji sveti Petar, postavljen ondje u 16. stolje\u0107u umjesto nestaloga anti\u010dkog kipa. Jedan pogled odozdo prema vrhu tako obuhva\u0107a i carsku pro\u0161lost i kasniji papinski grad. To je jedna od onih rimskih pojedinosti koje se lako propuste ako znamenitost samo evidentiramo imenom.<\/p>\n<h2 id=\"mojsije\">San Pietro in Vincoli \u2013 susret s Michelangelovim Mojsijem<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Od anti\u010dkoga podru\u010dja vrijedi skrenuti prema crkvi <strong>San Pietro in Vincoli<\/strong>, svetomu Petru u okovima. Na na\u0161em smo putovanju ovdje zastali pred <strong>Michelangelovim Mojsijem<\/strong>. Skulptura je dio grobnoga spomenika pape Julija II., zami\u0161ljenoga u mnogo ve\u0107em opsegu od ostvarenoga. Mojsije sjedi, ali tijelo djeluje napeto, kao da se upravo sprema ustati. Pogled, ruke i nabori odje\u0107e dr\u017ee pa\u017enju i kada oko njega nema ni\u010dega \u0161to bi dodatno obja\u0161njavalo prizor.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Na njegovoj se glavi vide rogovi, poznata ikonografska pojedinost povezana s latinskim prijevodom biblijskoga opisa Mojsijeva lica nakon susreta s Bogom. Crkva \u010duva i okove koji se \u0161tuju kao relikvija svetoga Petra; njihovu pri\u010du treba \u010ditati unutar crkvene predaje. Ve\u0107 u jednom posjetu tako susre\u0107emo apostolsku pobo\u017enost, papinsku \u017eelju za trajnim spomenikom i umjetnika \u010dije djelo privla\u010di posjetitelje stolje\u0107ima poslije. Rimskih je crkava mnogo, ali upravo zbog Mojsija ova zaslu\u017euje posebno mjesto u obilasku.<sup><a href=\"#izvor-6\">[6]<\/a><\/sup><\/p>\n<h2 id=\"panteon\">Panteon \u2013 nebo otvoreno usred gra\u0111evine<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">\u0160etnju povijesnom jezgrom mo\u017eemo zapo\u010deti na <strong>Piazzi della Rotonda<\/strong>, pred <strong>Panteonom<\/strong>. Natpis na pro\u010delju spominje Marka Agripu, naru\u010ditelja ranijega hrama, dok je dana\u0161nja gra\u0111evina najve\u0107im dijelom povezana s Hadrijanovim vremenom. Godine 609. posve\u0107ena je kao kr\u0161\u0107anska crkva, <strong>Santa Maria ad Martyres<\/strong>. Zato pri ulasku istodobno susre\u0107emo jedan od velikih sa\u010duvanih anti\u010dkih prostora i crkvu koja se stolje\u0107ima koristi za bogoslu\u017eje.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Najvi\u0161e pa\u017enje privla\u010di otvor u kupoli, <em>oculus<\/em>. Visina prostora i promjer rotonde pribli\u017eno su jednaki, oko 43 metra, a otvor prema nebu mijenja svjetlost u unutra\u0161njosti. Kroz njega ulazi i ki\u0161a, koja se odvodi kroz otvore u podu. Taj jednostavan podatak ru\u0161i jednu od upornih turisti\u010dkih pri\u010da da u Panteon nikada ne ki\u0161i. Ovdje je stvarna gra\u0111evina zanimljivija od takve dosjetke: nebo je doslovno dio do\u017eivljaja prostora. U Panteonu je i Rafaelov grob, jo\u0161 jedan razlog da pogled spustimo s kupole i obi\u0111emo unutra\u0161njost.<sup><a href=\"#izvor-7\">[7]<\/a><\/sup><\/p>\n<h2 id=\"navona\">Piazza Navona \u2013 barok na temeljima stadiona<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Od Panteona je kratak put do <strong>Piazze Navona<\/strong>. Izdu\u017eeni oblik trga naslijedio je raspored <strong>Domicijanova stadiona<\/strong>, na kojemu su se odr\u017eavala atletska natjecanja. Kad jednom znamo \u0161to je bilo ovdje, rubovi trga postaju razumljiviji: ku\u0107e i crkva zauzimaju prostor oko nekada\u0161nje arene. Povr\u0161ina se promijenila, ali je starija gra\u0111evina i dalje odredila oblik jednoga od najpoznatijih rimskih okupljali\u0161ta.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">U sredini stoji Berninijeva <strong>Fontana \u010detiriju rijeka<\/strong>, s personifikacijama Dunava, Nila, Gangesa i R\u00edo de la Plate, dok je crkvu <strong>Sant\u2019Agnese in Agone<\/strong> sna\u017eno obilje\u017eio Borrominijev rad. Ovdje se dobro vidi kako barok oblikuje cjelinu trga: voda, kamen, pro\u010delja i otvoreni prostor ra\u010dunaju na pogled \u010dovjeka koji dolazi pje\u0161ice. Treba obi\u0107i fontanu sa svih strana. Polo\u017eaji figura i odnosi me\u0111u njima mijenjaju se svakim korakom, a ono \u0161to je na fotografiji djelovalo kao jedna slika postaje niz razli\u010ditih prizora.<sup><a href=\"#izvor-8\">[8]<\/a><\/sup><\/p>\n<h2 id=\"caravaggio\">Caravaggio \u2013 malo skretanje prema velikom slikarstvu<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Izme\u0111u Panteona i Navone nalazi se <strong>San Luigi dei Francesi<\/strong>, crkva svetoga Ljudevita Francuskoga, poznata po Caravaggiovim slikama iz \u017eivota svetoga Mateja. Takva mjesta dobro pokazuju za\u0161to u Rimu treba ostaviti malo slobodnoga vremena. Iza pro\u010delja pokraj kojega bismo ina\u010de pro\u0161li mo\u017ee se nalaziti umjetnost zbog koje bi drugdje putnik planirao \u010ditav posjet. Ovdje je ona jo\u0161 uvijek povezana s kapelom i crkvom za koje je nastala.<sup><a href=\"#izvor-9\">[9]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Pred tim slikama vrijedi najprije samo gledati: odakle dolazi svjetlost, koje lice osvjetljava i kamo nas vodi ne\u010dija ruka. Caravaggiove prizore ne do\u017eivljavamo kao uredno udaljen svijet. Ljudi u njima imaju te\u017einu, sumnju i nagle pokrete. Nakon svijetlih trgova takav susret u crkvenoj unutra\u0161njosti mijenja ritam \u0161etnje. Dobro je da ga promijeni; Rim postaje zamoran kada od svih njegovih mjesta tra\u017eimo isti brzi do\u017eivljaj.<\/p>\n<h2 id=\"trevi\">Fontana di Trevi \u2013 voda koja zauzima cijeli trg<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Prilaz <strong>Fontani di Trevi<\/strong> dio je njezina u\u010dinka. Ulice ne pripreme \u010dovjeka sasvim na ono \u0161to se otvori izme\u0111u pro\u010delja: golema vodena scena, stijene, figure i pala\u010da koja im postaje pozadina. Fontana je gra\u0111ena u 18. stolje\u0107u prema projektu <strong>Nicole Salvija<\/strong>, a dovr\u0161ena 1762. Sredi\u0161nji lik predstavlja <strong>Okeana<\/strong>, personifikaciju velike vodene sile; \u010desto ga se olako nazove Neptunom, ali ta dva lika ovdje ne treba zamijeniti.<sup><a href=\"#izvor-10\">[10]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Na na\u0161em je obilasku i Trevi bio jedna od onih stanica na kojoj je te\u0161ko istodobno gledati sve i prona\u0107i vlastito mjesto me\u0111u drugim posjetiteljima. Ipak, dovoljno je na trenutak odustati od tra\u017eenja savr\u0161ene fotografije pa pogledati kako je voda povezana s kamenom. Skulpture izrastaju iz stijena, a pro\u010delje nad njima djeluje poput pozornice. Obi\u010daj bacanja nov\u010di\u0107a i pri\u010da o povratku u Rim pripadaju turisti\u010dkoj tradiciji. Meni se \u010dini da grad razlog za povratak prona\u0111e i bez nov\u010di\u0107a: uvijek ne\u0161to ostane iza sljede\u0107ega ugla.<\/p>\n<h2 id=\"spanjolske\">\u0160panjolske stube i Rim pjesnika<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Od Trevija nastavljamo prema <strong>Piazzi di Spagna<\/strong> i <strong>\u0160panjolskim stubama<\/strong>, koje se uspinju do crkve <strong>Trinit\u00e0 dei Monti<\/strong>. U podno\u017eju je fontana <strong>Barcaccia<\/strong>, nalik niskom, napola potonulom \u010damcu. Stube su lijep primjer kako i veza izme\u0111u dviju razina grada mo\u017ee postati veliko arhitektonsko djelo. Za promatranje cjeline vrijedi se odmaknuti na trg, a zatim pri usponu nekoliko puta okrenuti.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ovaj dio Rima povezan je i s putnicima, umjetnicima i knji\u017eevnicima koji su ovdje boravili. Uz trg se ve\u017ee uspomena na <strong>Johna Keatsa<\/strong>, a obli\u017enje ulice podsje\u0107aju na vrijeme kada je dolazak u Italiju bio va\u017ean dio europskoga umjetni\u010dkog obrazovanja. Danas izlozi modnih ku\u0107a privla\u010de jednako mnogo pogleda kao pro\u010delja, ali taj stariji knji\u017eevni Rim jo\u0161 se mo\u017ee prona\u0107i. Piscu je ovdje prirodno pomisliti koliko je razli\u010ditih ljudi do\u0161lo u isti grad uvjereno da ga prvi put vidi sasvim svojim o\u010dima.<sup><a href=\"#izvor-11\">[11]<\/a><\/sup><\/p>\n<p><a class=\"back\" href=\"#sadrzaj\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n<h2 id=\"tibar\">Prema Tiberu \u2013 mostovi i An\u0111eoska tvr\u0111ava<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Za odlazak prema Vatikanu lijepo je sa\u010duvati prilaz preko Tibera. Uz rijeku se prostor otvara, a <strong>An\u0111eoska tvr\u0111ava<\/strong>, <em>Castel Sant\u2019Angelo<\/em>, pokazuje koliko se namjena mo\u017ee izmijeniti unutar iste gra\u0111evine. Nastala je kao Hadrijanov mauzolej, a kasnije je postala utvr\u0111eno upori\u0161te povezano s papinskim Rimom. Njezino te\u0161ko kru\u017eno tijelo znatno se razlikuje od crkvenih pro\u010delja prema kojima nastavljamo.<sup><a href=\"#izvor-1\">[1]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ovdje bih ostavio vremena i za samu obalu. Nakon uskih ulica pogled uz rijeku daje predah, a udaljena kupola svetoga Petra postupno preuzima pa\u017enju. Rim nije poslo\u017een tako da se svaka velika gra\u0111evina poka\u017ee odmah i u cijelosti. \u010cesto ga najljep\u0161e do\u017eivimo u prilazu, dok se pojedini dijelovi slike tek povezuju. Prelazak mosta zato mo\u017ee biti jednako va\u017ean dio obilaska kao i dolazak pred znamenitost.<\/p>\n<h2 id=\"petar\">Bazilika svetoga Petra \u2013 stolje\u0107a gradnje nad apostolovim grobom<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Bazilika svetoga Petra<\/strong> podignuta je na mjestu \u0161tovanja apostolova groba. Dana\u0161nja je gra\u0111evina zamijenila stariju baziliku iz Konstantinova doba; gradnja je zapo\u010dela 1506., a posveta je uslijedila 1626. Na njezinu su oblikovanju radili brojni arhitekti, me\u0111u njima Bramante, Michelangelo i Carlo Maderno. Zato je pri promatranju va\u017eno imati na umu trajanje pothvata: ono \u0161to danas do\u017eivljavamo kao skladnu cjelinu nastajalo je kroz razli\u010dite zamisli i vi\u0161e nara\u0161taja.<sup><a href=\"#izvor-12\">[12]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Pred bazilikom je Berninijev trg s kolonadama, a unutra pa\u017enju privla\u010de Michelangelova <strong>Piet\u00e0<\/strong>, golemi prostor pod kupolom i Berninijev baldahin. Veli\u010dina lako zavara: skulpture i arhitektonski dijelovi djeluju manji nego \u0161to jesu jer je sve oko njih golemo. Dobro je izabrati nekoliko mjesta na kojima \u0107emo zastati i pustiti da nam se pogled navikne. Jednu va\u017enu stvar treba zapamtiti ve\u0107 ovdje: rimska katedrala nalazi se na Lateranu. Sveti Petar ima iznimno mjesto u katoli\u010dkom svijetu, ali biskupska stolica rimskoga biskupa pripada drugoj bazilici.<\/p>\n<h2 id=\"muzeji\">Vatikanski muzeji i Sikstinska kapela<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Vatikanski muzeji<\/strong> zaslu\u017euju zaseban dio dana. Treba razlikovati njihov obilazak od dolaska u baziliku svetoga Petra: rije\u010d je o razli\u010ditim posjetima, s vlastitim ulazima i organizacijom. U velikim zbirkama lako se umoriti prije dolaska do prostora koje smo najvi\u0161e \u017eeljeli vidjeti. Zato je korisnije unaprijed izabrati nekoliko cjelina nego poku\u0161ati svemu posvetiti jednaku pa\u017enju. Me\u0111u najpoznatijima su <strong>Rafaelove sobe<\/strong>, ukra\u0161avane radom Rafaela i njegove radionice po\u010detkom 16. stolje\u0107a.<sup><a href=\"#izvor-13\">[13]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">U <strong>Sikstinskoj kapeli<\/strong> Michelangelove freske na svodu, nastale 1508.\u20131512., i kasniji <strong>Posljednji sud<\/strong>, slikan 1536.\u20131541., pripadaju razli\u010ditim razdobljima njegova \u017eivota. Vrijedi pogledati kako se razlikuju raspored figura, napetost i osje\u0107aj prostora. Najpoznatiji detalj stvaranja Adama samo je malen dio cjeline. Posjetitelj koji \u010ditavo vrijeme tra\u017ei isklju\u010divo dvije gotovo spojene ruke mo\u017ee propustiti velik dio onoga \u0161to ga okru\u017euje. Takva umjetnost tra\u017ei malo vremena i spremnost da pogled luta prije nego \u0161to se na ne\u010demu zaustavi.<sup><a href=\"#izvor-14\">[14]<\/a><\/sup><\/p>\n<h2 id=\"angelus\">Angelus \u2013 trenutak u kojemu je Rim postao osoban<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Za mene najva\u017enija uspomena iz Vatikana nije vezana uz gra\u0111evinu. Na <strong>Trgu svetoga Petra<\/strong> bio sam s petnaestak hodo\u010dasnika iz Hrvatske, me\u0111u brojnim drugim zajednicama koje su \u010dekale Svetoga Oca. Prije njegova pojavljivanja moj je brat u Kristu <strong>Marko<\/strong> zapo\u010deo pjesmu. Orila se trgom dok smo i\u0161\u010dekivali zajedni\u010dku molitvu. U tom veselju bilo je ne\u010dega \u0161to se te\u0161ko prenese opisom: toliko razli\u010ditih ljudi, a osje\u0107aj da smo se na istome mjestu okupili s razumljivom zajedni\u010dkom \u017eeljom.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Dok sam prvi put u \u017eivotu molio Angelus s Papom, na latinskome, u mislima mi je bio moj nono <strong>Bepo<\/strong>. \u010cetrdeset je godina proveo kao zvonar i sakristan u na\u0161oj supetarskoj crkvi. Njegov svijet poznavao sam kroz zvona, crkvu i slu\u017eenje koje se ponavlja iz dana u dan. Na velikom vatikanskom trgu ta mi je uspomena do\u0161la sasvim prirodno. Me\u0111u svim rimskim razdobljima o kojima mogu pripovijedati, taj mi je trenutak najbli\u017ei: u dalekom gradu odjednom sam sna\u017eno osjetio ne\u0161to svoje, vezano uz obitelj i mjesto iz kojega dolazim.<\/p>\n<h2 id=\"maggiore\">Santa Maria Maggiore \u2013 mozaici koji pamte druk\u010diji Rim<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Za obilazak velikih bazilika vra\u0107amo se na drugu stranu grada. <strong>Santa Maria Maggiore<\/strong>, bazilika svete Marije Velike, posebno je va\u017ena zbog svojih mozaika iz 5. stolje\u0107a. Njihov je nastanak povezan s vremenom pape Siksta III. i razdobljem nakon Efe\u0161koga sabora. Uz kasnije kapele, strop i pregradnje ostao je sa\u010duvan ranokr\u0161\u0107anski slikovni sloj, pa u istoj unutra\u0161njosti gledamo vrlo razli\u010dita razdoblja rimske pobo\u017enosti i umjetnosti.<sup><a href=\"#izvor-15\">[15]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Na na\u0161em smo hodo\u010da\u0161\u0107u posjetili i ovu baziliku. Nakon tolikih monumentalnih prostora posebno je va\u017eno ponovno prona\u0107i na\u010din pa\u017eljivoga gledanja. Kod mozaika treba usporiti, podignuti pogled i prihvatiti da se njihova pri\u010da ne otkriva odjednom. Sjaj povr\u0161ine, ponavljanje figura i raspored prizora pripadaju druk\u010dijem likovnom jeziku od Michelangelovih tijela ili baroknoga pokreta. Upravo zbog tih razlika bazilike se ne stapaju u jednu uspomenu. Svaka zadr\u017eava ne\u0161to po \u010demu je mo\u017eemo ponovno prepoznati.<\/p>\n<h2 id=\"lateran\">Lateran \u2013 rimska katedrala i Konstantinovo naslje\u0111e<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Bazilika svetoga Ivana Lateranskoga<\/strong> katedrala je rimskoga biskupa, odnosno Pape. Njezini po\u010deci pripadaju Konstantinovu vremenu i velikoj promjeni polo\u017eaja kr\u0161\u0107anstva u Carstvu. Dana\u0161nji izgled ne pokazuje netaknutu gra\u0111evinu iz 4. stolje\u0107a: bazilika se stolje\u0107ima obnavljala, a unutra\u0161njost je sna\u017eno obilje\u017eilo Borrominijevo preure\u0111enje za jubilej 1650. I ovdje se povijesni kontinuitet o\u010dituje kroz promjene, a ne kroz odsutnost promjena.<sup><a href=\"#izvor-16\">[16]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Na ulazu smo zastali i uz <strong>Konstantinov kip<\/strong>, \u0161to lijepo povezuje ovaj posjet s njegovim slavolukom kod Koloseuma. Ondje se slavi vojna pobjeda; ovdje se pred nama otvara povijest carske potpore kr\u0161\u0107anskoj zajednici. Unutra\u0161njost tra\u017ei da se pro\u0111e cijelom du\u017einom i pogleda odnos velikih kipova, arhitekture i oltarnoga prostora. Za razumijevanje crkvenoga Rima Lateran je temeljna stanica. Bez njega bi pri\u010da koja po\u010dinje i zavr\u0161ava samo svetim Petrom ostala nepotpuna.<\/p>\n<h2 id=\"skale\">Svete stube \u2013 dvadeset i osam koraka molitve<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">U blizini Laterana nalazi se <strong>Scala Santa<\/strong>, sveti\u0161te Svetih stuba. Prema kr\u0161\u0107anskoj predaji, njegovih <strong>28 mramornih stuba<\/strong> pripadalo je Pilatovu pretoriju u Jeruzalemu, a u Rim ih je dala prenijeti sveta Jelena. S tom se predajom povezuje Kristov uspon pred Pilata. Va\u017eno je jasno re\u0107i da govorimo o predaji \u0161tovanoj kroz stolje\u0107a; povijesno dokazivanje podrijetla svakoga kamena druga je vrsta pitanja.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Posjetili smo i ovo mjesto, povezano s kapelom <strong>Sancta Sanctorum<\/strong>, nekada\u0161njom privatnom papinskom kapelom. Ovdje se promijeni i odnos prema razgledavanju. Sredi\u0161nje se stube tradicionalno prolaze na koljenima, dok okolni prolazi omogu\u0107uju druk\u010diji pristup. \u010covjek ne treba dijeliti isto iskustvo sa svakim hodo\u010dasnikom da bi razumio kako se nalazi na mjestu molitve. Za moju pri\u010du o Jeleni to je va\u017ena postaja i zbog toga koliko je sna\u017eno njezino ime ostalo prisutno u rimskom vjerni\u010dkom pam\u0107enju.<sup><a href=\"#izvor-17\">[17]<\/a><\/sup><\/p>\n<h2 id=\"jelena\">Santa Croce in Gerusalemme \u2013 tragom Jelene Kri\u017earice<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">U <strong>Santa Croce in Gerusalemme<\/strong> do\u0161li smo ciljano, zbog <strong>svete Jelene Kri\u017earice<\/strong>. Bazilika je povezana s <strong>Sessoriumom<\/strong>, carskim rezidencijalnim kompleksom u kojemu je Jelena boravila. Ve\u0107 taj podatak daje posjetu druk\u010diju te\u017einu: njezino ime ovdje je vezano uz konkretan prostor kasnoanti\u010dkoga grada. Dana\u0161nje pro\u010delje pripada mnogo kasnijem vremenu, ali ispod povijesti pregradnji ostaje veza s carskom obitelji i nastankom jednoga od va\u017enih rimskih hodo\u010dasni\u010dkih mjesta.<sup><a href=\"#izvor-18\">[18]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">U bazilici se \u0161tuju relikvije povezane s Kristovom mukom: dijelovi drva kri\u017ea, trnovi, \u010davao i ulomak natpisa poznat kao <em>Titulus Crucis<\/em>. Predaja njihovo dono\u0161enje u Rim povezuje s Jelenom i Jeruzalemom. Te tvrdnje o podrijetlu treba razlikovati od \u010dinjenice dugotrajnoga \u0161tovanja relikvija. Meni je upravo spoj osobe, prostora i predaje razlog zbog kojega se ovdje \u017eelim dulje zadr\u017eati. Lateran, Svete stube i Santa Croce zajedno tvore cjelinu u kojoj se Konstantinovo doba pribli\u017eava na na\u010din koji sam slavoluk ili povijesni pregled ne mogu dati. Tu se otvara mnogo opse\u017enija pri\u010da o Jeleni, njezinu stvarnom \u017eivotu i slici koja se o njoj razvijala poslije smrti.<\/p>\n<h2 id=\"pavao\">Sveti Pavao izvan zidina \u2013 drugi apostolski oslonac grada<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Za potpuniji pogled na velike rimske bazilike treba odvojiti vrijeme i za <strong>svetoga Pavla izvan zidina<\/strong>, <em>San Paolo fuori le mura<\/em>. Njezina je povijest povezana s mjestom \u0161tovanja Pavlova groba. Velik po\u017ear 1823. te\u0161ko je o\u0161tetio staru baziliku, pa je ono \u0161to danas vidimo velikim dijelom rezultat obnove u 19. stolje\u0107u, uz sa\u010duvane starije dijelove. Iza prividne vremenske ujedna\u010denosti ponovno stoji slo\u017eenija povijest.<sup><a href=\"#izvor-19\">[19]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ovaj posjet treba planirati zasebno jer se bazilika nalazi izvan povijesne jezgre kroz koju smo dosad hodali. Ima smisla do\u0107i s dovoljno vremena za unutra\u0161njost i samostanske prostore, umjesto tretirati je kao posljednju usputnu obvezu. U pri\u010di o kr\u0161\u0107anskom Rimu Petar i Pavao pripadaju zajedno. Njihova mjesta \u0161tovanja daju gradu drugu povijesnu kartu, onu koja se djelomi\u010dno preklapa s carskim spomenicima, a djelomi\u010dno vodi daleko od njih.<\/p>\n<p><a class=\"back\" href=\"#sadrzaj\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n<h2 id=\"cetvrti\">\u017didovska \u010detvrt i Trastevere \u2013 Rim bli\u017ee svakodnevici<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Povratak uz Tibar otvara druk\u010diju \u0161etnju. Podru\u010dje <strong>nekada\u0161njega \u017eidovskog geta<\/strong>, uz <strong>Oktavijin portik<\/strong>, podsje\u0107a na dugu povijest rimske \u017eidovske zajednice. Geto je uspostavljen 1555. za pape Pavla IV. i bio je prostor prisilne izdvojenosti. Dana\u0161nje ulice, restorani i susreti zato ne trebaju prekriti zna\u010denje njegova imena. U istom podru\u010dju upoznajemo i bogatu \u017eidovsko-rimsku gastronomsku tradiciju, \u010diji su poznati dio <em>carciofi alla giudia<\/em>, pr\u017eene arti\u010doke.<sup><a href=\"#izvor-20\">[20]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Prelaskom rijeke dolazimo u <strong>Trastevere<\/strong>, \u010detvrt koju je lijepo upoznavati sporije, izme\u0111u manjih trgova, crkava i ulica. Nije potrebno tra\u017eiti neku zami\u0161ljenu sliku grada bez turista da bismo u\u017eivali u njegovu \u017eivotu. Dovoljno je pogledati kako se ovdje izlazi na ulicu, sjedi za stolom i prolazi izme\u0111u drugih ljudi. Nakon dana ispunjenoga imenima careva i umjetnika dobro do\u0111e dio Rima u kojemu ne moramo svemu odmah pridru\u017eiti godinu. Ipak, i ovdje vrijedi u\u0107i u crkvu poput <strong>Santa Maria in Trastevere<\/strong>, umjesto svesti \u010ditavu \u010detvrt samo na ve\u010deru.<\/p>\n<h2 id=\"hrana\">Rim za stolom \u2013 nekoliko sastojaka i mnogo karaktera<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Rimska kuhinja dobro pristaje zavr\u0161etku dugoga obilaska. <em>Cacio e pepe<\/em> povezuje sir i papar; <em>gricia<\/em> tome dru\u0161tvu pridru\u017euje <em>guanciale<\/em>, su\u0161eni svinjski obraz; <em>carbonara<\/em> prepoznatljiva je po jajima, ov\u010djem siru i <em>guancialeu<\/em>, a <em>amatriciana<\/em> uklju\u010duje raj\u010dicu. Iza kratkoga popisa sastojaka stoji umije\u0107e pripreme. Kada je jelo tako sa\u017eeto, lako primijetimo i dobar odnos okusa i ne\u0161to \u0161to ga poremeti.<sup><a href=\"#izvor-21\">[21]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Na putovanju mi je drag trenutak kada se napokon sjedne i prestane gledati koliko jo\u0161 mjesta treba obi\u0107i. Razgovor tada prirodno vrati ono \u0161to smo toga dana vidjeli. Netko pamti skulpturu, netko trg, netko sasvim mali susret. Obrok je zbog toga dio upoznavanja grada i kada nije posebno gastronomsko istra\u017eivanje. Rim svakako ima dovoljno znamenitosti da \u010dovjek odgodi ru\u010dak do iscrpljenosti, ali iskustvo putovanja time obi\u010dno ne postane bolje. Treba ostaviti vremena i za stol, kavu i obi\u010dnu stanku.<\/p>\n<h2 id=\"setnje\">Kako povezati Rim u nekoliko \u0161etnji<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Anti\u010dko sredi\u0161te povezao bih od <strong>Koloseuma i Konstantinova slavoluka<\/strong> prema <strong>Forumu, Palatinu i Kapitoliju<\/strong>, uz vrijeme za <strong>Trajanov stup<\/strong>. San Pietro in Vincoli dobro je uklopiti u obilazak toga dijela grada, ali treba ra\u010dunati na uspon i na stvarno vrijeme koje \u017eelimo provesti na svakom mjestu. Druga \u0161etnja mo\u017ee povezati <strong>Panteon, San Luigi dei Francesi, Piazzu Navona, Trevi i \u0160panjolske stube<\/strong>. To je dan za hodanje izme\u0111u trgova, uz dovoljno prostora da skrenemo i ondje gdje prvotno nismo planirali.<\/p>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Vatikan<\/strong> zaslu\u017euje vlastitu cjelinu; ako uklju\u010dujemo muzeje, treba mu dati dovoljno vremena i energije. <strong>Santa Maria Maggiore, Lateran, Svete stube i Santa Croce<\/strong> \u010dine zaseban put kroz kr\u0161\u0107ansku povijest i pri\u010du o Jeleni, uz hodanje i po potrebi prijevoz. Sveti Pavao izvan zidina tra\u017ei dodatni odlazak. Za sve zajedno radije bih odvojio vi\u0161e mirnijih dana nego sastavio raspored u kojemu svaki zastoj izgleda kao problem. Slu\u017ebene stranice pojedinih znamenitosti najbolje su mjesto za provjeru termina, ulaznica i uvjeta posjeta prije polaska.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Kada danas pomislim na Rim, ne vra\u0107a mi se uredan redoslijed svih tih mjesta. Vra\u0107a mi se pogled preko Foruma, Mojsije pred kojim smo zastali i na\u0161 dolazak u Santa Croce s jasnim razlogom zbog kojega smo \u017eeljeli biti ondje. A zatim i Markova pjesma na Trgu svetoga Petra, prije dolaska Pape, i moj nono Bepo u mislima tijekom molitve. Toliko velikih imena i stolje\u0107a, a grad na kraju ostane blizak po nekoliko trenutaka. Zbog njih ga poslije prepoznajemo kao dio vlastitoga \u017eivota.<\/p>\n<footer>\n<h2>Izvori i dodatno \u010ditanje<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Povijesne i umjetni\u010dke pojedinosti provjerene su prema slu\u017ebenim stranicama rimskih znamenitosti, Vatikana i turisti\u010dkih ustanova. Predaje o relikvijama u tekstu su ozna\u010dene kao predaje.<\/p>\n<ol>\n<li id=\"izvor-1\"><a href=\"https:\/\/whc.unesco.org\/en\/list\/91\/\">UNESCO: povijesna jezgra Rima i spomenici Svete Stolice<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-2\"><a href=\"https:\/\/colosseo.it\/en\/area\/colosseo\/\">Parco archeologico del Colosseo: Koloseum<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-3\"><a href=\"https:\/\/www.turismoroma.it\/en\/places\/arch-costantine\">Turismo Roma: Konstantinov slavoluk<\/a>; <a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/en\/clanak\/394501\">povijesno istra\u017eivanje: polo\u017eaj kr\u0161\u0107anstva u 4. stolje\u0107u<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-4\"><a href=\"https:\/\/turismoroma.it\/en\/itineraries\/rome-72-hours\">Turismo Roma: prostorne cjeline Rima, Kapitolij i povijesno sredi\u0161te<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-5\"><a href=\"https:\/\/www.turismoroma.it\/en\/places\/trajan%E2%80%99s-column\">Turismo Roma: Trajanov stup<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-6\"><a href=\"https:\/\/www.turismoroma.it\/it\/luoghi\/basilica-di-san-pietro-vincoli\">Turismo Roma: San Pietro in Vincoli i Mojsije<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-7\"><a href=\"https:\/\/direzionemuseiroma.cultura.gov.it\/en\/pantheon\/historical-background\/\">Talijansko Ministarstvo kulture: povijest i arhitektura Panteona<\/a>; <a href=\"https:\/\/turismoroma.it\/en\/quartieri\/navona-campodefiori-pantheon-viagiulia\">Turismo Roma: Panteon i Rafaelov grob<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-8\"><a href=\"https:\/\/www.turismoroma.it\/en\/places\/navona-square\">Turismo Roma: Piazza Navona<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-9\"><a href=\"https:\/\/turismoroma.it\/en\/quartieri\/navona-campodefiori-pantheon-viagiulia\">Turismo Roma: crkve i umjetnost izme\u0111u Panteona i Navone<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-10\"><a href=\"https:\/\/turismoroma.it\/en\/node\/6132\">Turismo Roma: Fontana di Trevi i povijesne gradske cjeline<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-11\"><a href=\"https:\/\/www.turismoroma.it\/en\/places\/piazza-di-spagna\">Turismo Roma: Piazza di Spagna<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-12\"><a href=\"https:\/\/www.basilicasanpietro.va\/en\/san-pietro\/the-basilica\">Bazilika svetoga Petra: slu\u017ebena povijest<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-13\"><a href=\"https:\/\/www.museivaticani.va\/content\/museivaticani\/en\/collezioni\/musei\/stanze-di-raffaello\/stanze-di-raffaello.html\">Vatikanski muzeji: Rafaelove sobe<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-14\"><a href=\"https:\/\/www.museivaticani.va\/content\/museivaticani\/en\/collezioni\/musei\/cappella-sistina\/storia-cappella-sistina.html\">Vatikanski muzeji: Sikstinska kapela<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-15\"><a href=\"https:\/\/press.vatican.va\/various\/basiliche\/sm_maggiore\/en\/storia\/interno.htm\">Sveta Stolica: unutra\u0161njost bazilike Santa Maria Maggiore<\/a>; <a href=\"https:\/\/www.vaticannews.va\/it\/santo-del-giorno\/08\/05\/dedicazione-della-basilica-di-santa-maria-maggiore.html\">Vatican News: bazilika i Siksto III.<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-16\"><a href=\"https:\/\/www.basilicasangiovanni.va\/it\/san-giovanni-in-laterano\/basilica.html\">Lateranska bazilika: slu\u017ebena povijest<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-17\"><a href=\"https:\/\/www.turismoroma.it\/it\/luoghi\/santuario-pontificio-della-scala-santa\">Turismo Roma: Scala Santa i predaja<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-18\"><a href=\"https:\/\/www.turismoroma.it\/en\/places\/basilica-santa-croce-gerusalemme\">Turismo Roma: Santa Croce, Sessorium i Jelena<\/a>; <a href=\"https:\/\/www.santacroceroma.it\/it\/features-2\/reliquie.html\">slu\u017ebena stranica bazilike: relikvije<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-19\"><a href=\"https:\/\/www.vatican.va\/various\/basiliche\/san_paolo\/en\/basilica\/storia.htm\">Sveta Stolica: bazilika svetoga Pavla izvan zidina<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-20\"><a href=\"https:\/\/turismoroma.it\/en\/places\/old-jewish-quarter\">Turismo Roma: nekada\u0161nji geto i \u017eidovsko-rimska kuhinja<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-21\"><a href=\"https:\/\/www.italia.it\/en\/lazio\/rome\/things-to-do\/traditional-roman-food-districts-of-rome\">Italia.it: rimska kuhinja i \u010detvrti<\/a>; <a href=\"https:\/\/www.turismoroma.it\/en\/page\/taste-tradition-gricia\">Turismo Roma: gricia<\/a>; <a href=\"https:\/\/www.turismoroma.it\/en\/node\/87647\">Turismo Roma: amatriciana<\/a>.<\/li>\n<\/ol>\n<\/footer>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>From the Colosseum and Imperial Fora to the Trevi Fountain and St Peter\u2019s Square: a personal walk through Rome, its history, art and pilgrimage memories.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21,2,25],"tags":[],"knjiga":[],"zemlja":[37],"lokacija":[42],"class_list":["post-18550","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-italija","category-price-s-puta","category-putopisi","zemlja-italija","lokacija-rim"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18550"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18557,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18550\/revisions\/18557"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18550"},{"taxonomy":"knjiga","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/knjiga?post=18550"},{"taxonomy":"zemlja","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/zemlja?post=18550"},{"taxonomy":"lokacija","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/lokacija?post=18550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}