{"id":18546,"date":"2026-11-04T11:47:21","date_gmt":"2026-11-04T10:47:21","guid":{"rendered":"https:\/\/slavenvujic.com\/?p=18546"},"modified":"2026-11-04T13:23:09","modified_gmt":"2026-11-04T12:23:09","slug":"bec-iza-carskih-procelja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/bec-iza-carskih-procelja\/","title":{"rendered":"Vienna \u2013 Behind the Imperial Fa\u00e7ades"},"content":{"rendered":"\n<style>#sadrzaj-clanka{display:block;padding:24px;background:#f2eee6}#sadrzaj-clanka h2{margin:0 0 12px}#sadrzaj-clanka p{margin:0 0 14px}#sadrzaj-clanka li.sub{list-style-type:circle;margin-left:22px}.entry-content .back{display:inline-block;font-size:13px;margin-top:20px}.entry-content h2[id],.entry-content h3[id]{scroll-margin-top:35px}.entry-content footer{font-size:14px}.entry-content aside{padding:20px;background:#f2eee6}<\/style>\n<p class=\"lead translation-block\">Putopisna \u0161etnja od katedrale svetoga Stjepana i Hofburga preko Ringa, knji\u017enica i kavana do Belvederea, Sch\u00f6nbrunna i Pratera. Grad u kojemu se povijest velike Monarhije susre\u0107e s glazbom, umjetno\u0161\u0107u i svakodnevnim \u017eivotom.<\/p><nav id=\"sadrzaj-clanka\" aria-label=\"Sadr\u017eaj \u010dlanka\"><h2>Sadr\u017eaj \u010dlanka<\/h2><p class=\"translation-block\">Odaberite poglavlje i prije\u0111ite na dio koji vas zanima.<\/p><ol><li><a href=\"#grad-koji-se-sirio-izvan-vlastitih-zidina\">Grad koji se \u0161irio izvan vlastitih zidina<\/a><\/li><li><a href=\"#habsburgovci-obitelj-iza-velike-gradske-kulise\">Habsburgovci \u2013 obitelj iza velike gradske kulise<\/a><\/li><li><a href=\"#stephansdom-katedrala-od-koje-pocinje-setnja\">Stephansdom \u2013 katedrala od koje po\u010dinje \u0161etnja<\/a><\/li><li><a href=\"#mozart-iza-ugla-glazba-ima-svoju-adresu\">Mozart iza ugla \u2013 glazba ima svoju adresu<\/a><\/li><li><a href=\"#graben-peterskirche-i-kohlmarkt-raskos-izmedu-trgovine-i-poboznosti\">Graben, Peterskirche i Kohlmarkt \u2013 rasko\u0161 izme\u0111u trgovine i pobo\u017enosti<\/a><\/li><li><a href=\"#judenplatz-povijest-koju-carski-sjaj-ne-smije-zakloniti\">Judenplatz \u2013 povijest koju carski sjaj ne smije zakloniti<\/a><\/li><li><a href=\"#cafe-central-grad-koji-razgovara-za-stolom\">Caf\u00e9 Central \u2013 grad koji razgovara za stolom<\/a><\/li><li><a href=\"#hofburg-palaca-koja-je-rasla-sa-svojom-drzavom\">Hofburg \u2013 pala\u010da koja je rasla sa svojom dr\u017eavom<\/a><\/li><li class=\"sub\"><a href=\"#spanjolska-skola-jahanja-vjestina-iza-dvorske-ceremonije\">\u0160panjolska \u0161kola jahanja \u2013 vje\u0161tina iza dvorske ceremonije<\/a><\/li><li><a href=\"#sisi-franjo-josip-i-carska-kripta-izmedu-slike-i-stvarnoga-zivota\">Sisi, Franjo Josip i carska kripta \u2013 izme\u0111u slike i stvarnoga \u017eivota<\/a><\/li><li><a href=\"#prunksaal-knjiznica-kao-slika-znanja-i-moci\">Prunksaal \u2013 knji\u017enica kao slika znanja i mo\u0107i<\/a><\/li><li><a href=\"#ring-sto-se-dogodi-kada-grad-ukloni-zidine\">Ring \u2013 \u0161to se dogodi kada grad ukloni zidine<\/a><\/li><li><a href=\"#trg-marije-terezije-i-muzeji-carske-zbirke-izlaze-pred-publiku\">Trg Marije Terezije i muzeji \u2013 carske zbirke izlaze pred publiku<\/a><\/li><li><a href=\"#drzavna-opera-glazbeni-bec-izlazi-na-ring\">Dr\u017eavna opera \u2013 glazbeni Be\u010d izlazi na Ring<\/a><\/li><li><a href=\"#sacher-i-demel-dva-slasticarska-imena-mnogo-vise-od-jedne-torte\">Sacher i Demel \u2013 dva slasti\u010darska imena, mnogo vi\u0161e od jedne torte<\/a><\/li><li><a href=\"#karlskirche-zavjet-nakon-kuge\">Karlskirche \u2013 zavjet nakon kuge<\/a><\/li><li><a href=\"#secesija-i-otto-wagner-grad-pocinje-mijenjati-vlastiti-jezik\">Secesija i Otto Wagner \u2013 grad po\u010dinje mijenjati vlastiti jezik<\/a><\/li><li><a href=\"#naschmarkt-grad-koji-se-upoznaje-medu-standovima\">Naschmarkt \u2013 grad koji se upoznaje me\u0111u \u0161tandovima<\/a><\/li><li><a href=\"#belvedere-vojskovoda-barokni-vrt-i-klimtov-poljubac\">Belvedere \u2013 vojskovo\u0111a, barokni vrt i Klimtov Poljubac<\/a><\/li><li><a href=\"#schonbrunn-ljetna-rezidencija-koja-trazi-vlastiti-dan\">Sch\u00f6nbrunn \u2013 ljetna rezidencija koja tra\u017ei vlastiti dan<\/a><\/li><li class=\"sub\"><a href=\"#vrtovi-i-gloriette-palaca-se-nastavlja-na-otvorenom\">Vrtovi i Gloriette \u2013 pala\u010da se nastavlja na otvorenom<\/a><\/li><li><a href=\"#stadtpark-i-johann-strauss-valcer-dobiva-lice\">Stadtpark i Johann Strauss \u2013 valcer dobiva lice<\/a><\/li><li><a href=\"#hundertwasserova-kuca-drukcije-pravo-na-grad\">Hundertwasserova ku\u0107a \u2013 druk\u010dije pravo na grad<\/a><\/li><li><a href=\"#prater-grad-se-zna-i-zabavljati\">Prater \u2013 grad se zna i zabavljati<\/a><\/li><li><a href=\"#bec-za-stolom-snicl-kuhana-govedina-i-vrijeme-za-kolac\">Be\u010d za stolom \u2013 \u0161nicl, kuhana govedina i vrijeme za kola\u010d<\/a><\/li><li><a href=\"#bec-kojemu-vrijedi-ostaviti-vremena\">Be\u010d kojemu vrijedi ostaviti vremena<\/a><\/li><\/ol><\/nav>\n<p class=\"translation-block\">Be\u010d je lako zamisliti prije nego \u0161to se u njega stigne. Carska pala\u010da, ko\u010dija pred katedralom, komad \u010dokoladne torte i valcer koji se nekako sam prikrade toj slici. No na ulici takva uredna predod\u017eba brzo postane pretijesna. Izme\u0111u dviju reprezentativnih gra\u0111evina otvori se prolaz u tiho dvori\u0161te, iza pro\u010delja sakrije se knji\u017enica, a nekoliko koraka od izloga luksuznih trgovina nai\u0111emo na mjesto koje pamti progone i uni\u0161tenje. Be\u010d tra\u017ei da ga upoznamo i izvan njegova najsve\u010danijeg izdanja.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Mene u takvu gradu privla\u010di mogu\u0107nost da hodanjem pove\u017eem razli\u010dite povijesti. Da od vladara koji je naru\u010dio pala\u010du do\u0111em do umjetnika koji je odbacio ukus njegova vremena; da nakon velikoga trga sjednem u kavanu i poku\u0161am zamisliti koliko je razgovora pro\u0161lo preko istih stolova. Tu se Be\u010d dobro otvara: u odnosu izme\u0111u dvora i gra\u0111ana, tradicije i potrebe za promjenom, javnoga sjaja i privatnih \u017eivota ljudi koje danas poznajemo uglavnom s portreta.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Kao u pri\u010dama o <a href=\"https:\/\/slavenvujic.com\/prag-grad-na-pet-a\/\">Pragu<\/a> i <a href=\"https:\/\/slavenvujic.com\/budimpesta-grad-koji-se-cita-hodajuci\/\">Budimpe\u0161ti<\/a>, i ovdje \u0107emo grad upoznavati kroz povezane \u0161etnje. Starom sredi\u0161tu i Hofburgu pripada jedna, Ringu i muzejima druga, a Karlsplatzu, Belvedereu i okolnim ulicama tre\u0107a. Sch\u00f6nbrunn zaslu\u017euje zaseban obilazak, dok se prema Hundertwasserovoj ku\u0107i i Prateru mo\u017ee krenuti kada po\u017eelimo vidjeti kako se Be\u010d mijenja izvan svojega carskog sredi\u0161ta. Nije potrebno sve pro\u0107i odjednom; u ovome gradu i stanka ima svoje mjesto u programu.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"grad-koji-se-sirio-izvan-vlastitih-zidina\">Grad koji se \u0161irio izvan vlastitih zidina<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Prije pala\u010da i valcera na ovome je prostoru bila <strong>Vindobona<\/strong>, rimski vojni logor uz dunavsku granicu Carstva. Tragovi anti\u010dkoga grada sa\u010duvani su ispod dana\u0161njih ulica, a <strong>R\u00f6mermuseum na Hoher Marktu<\/strong> omogu\u0107uje da se taj sloj upozna izbliza. Dobro ga je imati na umu dok prolazimo sredi\u0161tem: povijest Be\u010da nije po\u010dela dolaskom Habsburgovaca, iako su upravo oni ostavili najve\u0107i dio njegova prepoznatljivog politi\u010dkog i arhitektonskog naslje\u0111a.<sup><a href=\"#izvor-1\">[1]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Stari grad, <strong>Innere Stadt<\/strong>, stolje\u0107ima je bio ome\u0111en utvrdama. Njegove ulice zato nisu zami\u0161ljene kao \u0161iroke avenije, nego su se oblikovale u prostoru koji je imao granice. Opsade iz 1529. i 1683. pripadaju razdoblju u kojemu je obrambeni polo\u017eaj Be\u010da sna\u017eno odre\u0111ivao \u017eivot grada. Tek je u 19. stolje\u0107u donesena odluka da se zidine uklone, a njihov prostor pretvori u veliku gradsku prometnicu i reprezentativnu zonu. Tako je nastao Ring, prijelaz izme\u0111u povijesnoga sredi\u0161ta i grada koji se \u0161irio.<sup><a href=\"#izvor-2\">[2]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ta nam razlika poma\u017ee pratiti \u0161etnju. U starome Be\u010du skre\u0107emo iza uglova i nailazimo na male trgove; na Ringu gra\u0111evine promatramo s ve\u0107e udaljenosti, preko zelenila i \u0161iroke ulice. Jedan nas prostor uvla\u010di me\u0111u ku\u0107e, drugi nam pokazuje kako se prijestolnica \u017eeljela predstaviti svijetu.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"habsburgovci-obitelj-iza-velike-gradske-kulise\">Habsburgovci \u2013 obitelj iza velike gradske kulise<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Be\u010dku je povijest te\u0161ko pratiti bez <strong>Habsburgovaca<\/strong>, ali za po\u010detak nam ne treba \u010ditavo obiteljsko stablo. Dovoljno je prepoznati nekoliko vladara \u010diji \u0107emo trag stalno susretati. <strong>Karlo VI.<\/strong> povezuje se s Karlskirche i rasko\u0161nom dvorskom knji\u017enicom. Njegova k\u0107i <strong>Marija Terezija<\/strong> sna\u017eno je obilje\u017eila Sch\u00f6nbrunn i dr\u017eavu kojom je vladala. <strong>Franjo Josip I.<\/strong> pripada dugomu 19. stolje\u0107u, izgradnji Ringa i posljednjim desetlje\u0107ima Monarhije. Uz njega je <strong>Elizabeta<\/strong>, Sisi, \u010diji se stvarni \u017eivot \u010desto te\u0161ko vidi od kasnijega romanti\u010dnog mita.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Iza pro\u010delja koja danas obilazimo nekada se upravljalo dr\u017eavnim prostorom u kojemu su \u017eivjeli vrlo razli\u010diti narodi, me\u0111u njima i Hrvati. Zato nam Be\u010d mo\u017ee djelovati istodobno velik i poznat: administrativne zgrade, kazali\u0161ta, kavane i gradski parkovi pripadaju kulturnome svijetu \u010dije tragove susre\u0107emo i kod ku\u0107e. To nije razlog da sve gradove nekada\u0161nje Monarhije proglasimo istima. Naprotiv, zanimljivo je pratiti kako su se zajedni\u010dki obrasci u svakome od njih druk\u010dije razvili.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Sredi\u0161te te vladarske pri\u010de bio je Hofburg, kompleks koji je rastao stolje\u0107ima. Do njega \u0107emo do\u0107i hodaju\u0107i kroz gra\u0111anski i trgova\u010dki dio staroga grada. Tako je i lak\u0161e razumjeti da prijestolnicu nisu stvarali samo ljudi koji su \u017eivjeli u pala\u010di.<sup><a href=\"#izvor-3\">[3]<\/a><\/sup><\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"stephansdom-katedrala-od-koje-pocinje-setnja\">Stephansdom \u2013 katedrala od koje po\u010dinje \u0161etnja<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Na <strong>Stephansplatzu<\/strong> se me\u0111u krovovima i pro\u010deljima podi\u017ee <strong>katedrala svetoga Stjepana<\/strong>, odnosno <strong>Stephansdom<\/strong>. Njezin ju\u017eni toranj dose\u017ee pribli\u017eno 136 metara i jedan je od najprepoznatljivijih obrisa Be\u010da. No prije pogleda uvis vrijedi zastati pred samom gra\u0111evinom. Na zapadnome se pro\u010delju \u010duvaju romani\u010dki dijelovi starije crkve, dok razvijena goti\u010dka struktura govori o kasnijim stolje\u0107ima. Katedrala se, poput grada, gradila postupno.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">\u0160areni krov od glaziranih crjepova daje joj posebnost koju je te\u0161ko zamijeniti s nekom drugom europskom crkvom. U unutra\u0161njosti se pogled mijenja: visoki stupovi, svodovi, oltari i kamena propovjedaonica tra\u017ee sporiji korak. Ovdje vrijedi ostaviti malo prostora izme\u0111u gledanja i fotografiranja. Crkva je i dalje \u017eivo mjesto molitve, pa obilazak najbolje funkcionira kada po\u0161tujemo taj ritam.<sup><a href=\"#izvor-4\">[4]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Za pogled na grad postoje dvije razli\u010dite mogu\u0107nosti. Do prostorije u ju\u017enome tornju vodi <strong>343 stube<\/strong>; sjeverni, ni\u017ei toranj povezan je sa zvonom <strong>Pummerin<\/strong> i pristupom dizalom. Uspon nije dolazak na sam vrh ju\u017enoga tornja, \u0161to se u brzome turisti\u010dkom prepri\u010davanju \u010desto izgubi. S visine se lijepo vidi ono \u0161to \u0107emo zatim pro\u0107i pje\u0161ice: gust splet starih ulica i \u0161iri grad koji po\u010dinje iza njih.<sup><a href=\"#izvor-4\">[4]<\/a><\/sup><\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"mozart-iza-ugla-glazba-ima-svoju-adresu\">Mozart iza ugla \u2013 glazba ima svoju adresu<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Od katedrale vrijedi kratko skrenuti u <strong>Domgasse<\/strong>, gdje se nalazi <strong>Mozarthaus Vienna<\/strong>. U sa\u010duvanom stanu na broju 5 <strong>Wolfgang Amadeus Mozart<\/strong> \u017eivio je od 1784. do 1787., u razdoblju svojega be\u010dkog djelovanja. Takva adresa glazbenu povijest u\u010dini konkretnom. Skladatelj kojega smo navikli povezivati s koncertnim dvoranama odjednom postaje stanar jedne gradske ku\u0107e, \u010dovjek koji prima goste, radi, brine o novcu i poku\u0161ava osigurati svoje mjesto u gradu.<sup><a href=\"#izvor-5\">[5]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Be\u010d je privla\u010dio glazbenike jer je okupljao dvor, plemstvo, kazali\u0161ta, izdava\u010de i publiku. Iza slike grada glazbe stajali su rad i slo\u017eeni odnosi pokroviteljstva: netko je djelo naru\u010dio, netko platio izvedbu, netko svirao, a netko odlu\u010divao ho\u0107e li se ponovno slu\u0161ati. Mozart, <strong>Haydn<\/strong>, <strong>Beethoven<\/strong> i <strong>Schubert<\/strong> pripadaju razli\u010ditim biografijama unutar toga svijeta. Ne treba njihove \u017eivote svesti na zajedni\u010dku razglednicu.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">U ovoj je \u0161etnji dovoljno imati jednu stvarnu adresu. Poslije \u0107emo nai\u0107i na Operu, glazbene dvorane i Straussov spomenik, ali nekoliko minuta u Domgasse podsjeti nas da je velika umjetnost nastajala i iza obi\u010dnih ulaznih vrata.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"graben-peterskirche-i-kohlmarkt-raskos-izmedu-trgovine-i-poboznosti\">Graben, Peterskirche i Kohlmarkt \u2013 rasko\u0161 izme\u0111u trgovine i pobo\u017enosti<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Vra\u0107amo se prema <strong>Grabenu<\/strong>, jednom od najelegantnijih prostora staroga Be\u010da. Danas pogled odvla\u010de izlozi i ure\u0111ena pro\u010delja, ali u sredi\u0161tu stoji spomenik mnogo te\u017eoj gradskoj uspomeni: <strong>Ku\u017eni stup<\/strong>, odnosno <strong>Pests\u00e4ule<\/strong>, povezan s epidemijom iz 1679. Posve\u0107en Svetomu Trojstvu, pripada baroknom na\u010dinu javnoga zahvaljivanja i predstavljanja vladarske pobo\u017enosti. Oblaci, an\u0111eli i figure pretvaraju sje\u0107anje na stradanje u dramati\u010dnu kamenu i pozla\u0107enu kompoziciju.<sup><a href=\"#izvor-6\">[6]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Samo nekoliko koraka dalje nalazi se <strong>Peterskirche<\/strong>, crkva svetoga Petra. Izme\u0111u okolnih zgrada njezina se kupola pojavljuje gotovo neo\u010dekivano, a ulaskom se uli\u010dna buka brzo povu\u010de pred rasko\u0161nom baroknom unutra\u0161njo\u0161\u0107u. To je jedno od lijepih iznena\u0111enja ove rute: uz glavnu pje\u0161a\u010dku ulicu sa\u010duvan je prostor u kojemu se mo\u017ee zastati bez potrebe da se odmah nastavi prema sljede\u0107emu velikom prizoru.<sup><a href=\"#izvor-7\">[7]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Prema Hofburgu vodi <strong>Kohlmarkt<\/strong>. Na njegovu se kraju ve\u0107 nazire kupola pala\u010de, pa ulica dobiva gotovo sve\u010danu zavr\u0161nicu. No prije nego \u0161to nastavimo tim pravcem, vrijedi napraviti mali krug sjevernije, prema Freyungu, pala\u010di Ferstel i Judenplatzu. Taj nas obilazak izvodi iz najprometnije turisti\u010dke osi i otkriva druk\u010diji stari Be\u010d.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"judenplatz-povijest-koju-carski-sjaj-ne-smije-zakloniti\">Judenplatz \u2013 povijest koju carski sjaj ne smije zakloniti<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Na <strong>Judenplatzu<\/strong> se susre\u0107u dvije povijesti progona. Ispod dana\u0161njega trga sa\u010duvani su ostaci srednjovjekovne sinagoge, uni\u0161tene u vrijeme nasilja nad be\u010dkim \u017didovima 1420. i 1421. Muzej omogu\u0107uje da se upozna \u017eivot zajednice koja je ovdje postojala davno prije vremena velikih kavana i Ringa. Ulicama grada ne pripadaju samo povijesti njegovih najmo\u0107nijih stanovnika.<sup><a href=\"#izvor-8\">[8]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Iznad njih stoji <strong>spomenik austrijskim \u017ertvama \u0160oe<\/strong>, rad umjetnice <strong>Rachel Whiteread<\/strong>. Podsje\u0107a na zatvorenu knji\u017enicu, s redovima knjiga okrenutima tako da njihove sadr\u017eaje ne mo\u017eemo \u010ditati. Posve\u0107en je pribli\u017eno 65 tisu\u0107a austrijskih \u017didova ubijenih za nacisti\u010dke vlasti. U njegovoj suzdr\u017eanoj formi ima mnogo te\u017eine: pred nama je slika znanja, \u017eivota i glasova koji su nasilno prekinuti.<sup><a href=\"#izvor-8\">[8]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ovo mjesto zaslu\u017euje vrijeme i jasan povijesni kontekst. Be\u010d kakav danas promatramo oblikovali su i ljudi kojima su oduzeti domovi, prava i \u017eivoti. Bez toga dijela pri\u010de ostali bismo pri ugodnoj, ali nepotpunoj slici grada. Nakon Judenplatza druga\u010dije se gledaju i okolne ku\u0107e, jer iza njih vi\u0161e nije mogu\u0107e zami\u0161ljati samo bezbri\u017ean gra\u0111anski \u017eivot.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"cafe-central-grad-koji-razgovara-za-stolom\">Caf\u00e9 Central \u2013 grad koji razgovara za stolom<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">U <strong>pala\u010di Ferstel<\/strong>, nedaleko od Freyunga, nalazi se <strong>Caf\u00e9 Central<\/strong>, otvoren 1876. Njegova povijest povezana je s knji\u017eevnicima, novinarima i intelektualnim \u017eivotom Be\u010da. Me\u0111u imenima koja se uz njega posebno ve\u017eu jest <strong>Peter Altenberg<\/strong>, pisac kratke proze kojemu je kavana bila gotovo drugi dom. Lu\u010dni svodovi i stupovi daju prostoru prepoznatljivu sve\u010danost, ali njegova je kulturna va\u017enost nastala zahvaljuju\u0107i ljudima koji su se za stolovima zadr\u017eavali.<sup><a href=\"#izvor-9\">[9]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Kavana je omogu\u0107avala da \u010dovjek bude sam i me\u0111u ljudima. Mogao je \u010ditati novine, pisati, promatrati goste ili \u010dekati poznanika, a da pritom nije morao odmah naru\u010divati novi obrok i odlaziti. U takvu su se prostoru prepletali rad, dokolica i javna rasprava. Kao piscu, zanimljiv mi je upravo taj odnos: grad ne mora biti tema teksta da bi utjecao na njegovo nastajanje. Ponekad je dovoljno mjesto na kojemu se mo\u017ee sjediti i gledati.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Be\u010dka kavanska kultura od 2011. nalazi se u <strong>austrijskom nacionalnom popisu nematerijalne kulturne ba\u0161tine<\/strong>. To priznanje odnosi se na dru\u0161tvenu tradiciju i atmosferu kavana, a ne na jednu zgradu ili jednu slavnu adresu. Zato je vrijedi potra\u017eiti i u manje razgla\u0161enim lokalima, gdje nas mo\u017eda ne\u0107e do\u010dekati red pred vratima, ali \u0107e biti vi\u0161e vremena za sam boravak.<sup><a href=\"#izvor-10\">[10]<\/a><\/sup><\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"hofburg-palaca-koja-je-rasla-sa-svojom-drzavom\">Hofburg \u2013 pala\u010da koja je rasla sa svojom dr\u017eavom<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Vra\u0107aju\u0107i se prema Kohlmarktu dolazimo na <strong>Michaelerplatz<\/strong>. Ondje se otvara monumentalni ulaz u <strong>Hofburg<\/strong>, ali prvi dojam mo\u017ee zavarati: ne ulazimo u jednu pala\u010du nastalu prema jedinstvenome nacrtu. Hofburg je velik sklop krila, dvori\u0161ta, prolaza i ustanova, oblikovan stolje\u0107ima. Razli\u010diti dijelovi pokazuju kako je vladarsko sjedi\u0161te stalno dobivalo nove potrebe, nove ceremonije i nove na\u010dine predstavljanja.<sup><a href=\"#izvor-3\">[3]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Upravo je zato zanimljivo pro\u0107i kroz dvori\u0161ta prije ulaska u muzeje. Pala\u010da je bila i mjesto stanovanja i radno sredi\u0161te dr\u017eave. Iza sve\u010danih prostorija morali su postojati uredi, slu\u017ebe, komunikacija i \u010ditava svakodnevna organizacija dvora. Dana\u0161nji muzejski postavi izdvajaju pojedine dijelove te cjeline, ali hodanje izme\u0111u njih poma\u017ee da zamislimo razmjere nekada\u0161njega sustava.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Na <strong>Heldenplatzu<\/strong> prostor se naglo \u0161iri. Veliko pro\u010delje <strong>Neue Burga<\/strong> pokazuje posljednju monumentalnu fazu dvorskoga kompleksa. Trg nosi i te\u0161ko naslje\u0111e 20. stolje\u0107a: s njime je povezan nacisti\u010dki trijumf nakon Anschlussa 1938. Carska arhitektura nastavila je slu\u017eiti kao politi\u010dka pozornica i nakon \u0161to je dinastija izgubila vlast. Zato ovdje vrijedi gledati i gra\u0111evine i na\u010din na koji su ih kasnije vlasti koristile.<sup><a href=\"#izvor-2\">[2]<\/a><\/sup><\/p>\n<h3 id=\"spanjolska-skola-jahanja-vjestina-iza-dvorske-ceremonije\">\u0160panjolska \u0161kola jahanja \u2013 vje\u0161tina iza dvorske ceremonije<\/h3>\n<p class=\"translation-block\">U Hofburgu djeluje i <strong>\u0160panjolska \u0161kola jahanja<\/strong>, poznata po lipicancima i klasi\u010dnoj jaha\u010dkoj umjetnosti. Naziv \u010duva uspomenu na \u0161panjolske konje u povijesti dvorskoga uzgoja. Barokna <strong>Zimska jahaonica<\/strong>, dovr\u0161ena u 18. stolje\u0107u, daje tom umije\u0107u gotovo kazali\u0161nu pozornicu. Iza skladne izvedbe stoje dugotrajno \u0161kolovanje konja i jaha\u010da, ponavljanje i vrlo precizan rad. \u010cak i ako ne prisustvujemo predstavi, va\u017eno je razumjeti da se ovdje \u010duva \u017eiva praksa, a ne samo lijep povijesni interijer.<sup><a href=\"#izvor-11\">[11]<\/a><\/sup><\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"sisi-franjo-josip-i-carska-kripta-izmedu-slike-i-stvarnoga-zivota\">Sisi, Franjo Josip i carska kripta \u2013 izme\u0111u slike i stvarnoga \u017eivota<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Muzej Sisi<\/strong> i <strong>carski apartmani<\/strong> u Hofburgu prilika su da se iza reprezentativne slike pogledaju osobni \u017eivoti. Elizabetu je popularna kultura pretvorila u romanti\u010dnu junakinju, dok povijesna biografija govori i o te\u0161ko\u0107ama \u017eivota na dvoru, njezinoj potrebi za putovanjima i udaljavanju od ceremonijala. Franjo Josip predstavlja druk\u010diji odnos prema vladarskoj ulozi: dugotrajnu slu\u017ebu, disciplinu i svakodnevni rad u sustavu koji je sve te\u017ee odgovarao promjenama oko sebe.<sup><a href=\"#izvor-3\">[3]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">S tom se pri\u010dom mo\u017ee povezati <strong>Kapucinska, odnosno Carska kripta<\/strong>, na <strong>Neuer Marktu<\/strong>, do koje iz dvorskoga podru\u010dja vrijedi napraviti zasebno skretanje. Ondje su pokopani brojni Habsburgovci, me\u0111u njima Marija Terezija, Franjo Josip, Elizabeta i njihov sin Rudolf. Rasko\u0161 pojedinih sarkofaga i jednostavnost drugih otkrivaju kako se i smrt prikazivala jezikom razli\u010ditih vremena.<sup><a href=\"#izvor-12\">[12]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Nakon dvorskih stanova i portreta, kripta mijenja mjerilo pri\u010de. Titule ostaju na natpisima, ali pred nama su \u010dlanovi jedne obitelji, njihovi dugi i kratki \u017eivoti, bolesti i gubici. Posjet ima smisla kada ga pove\u017eemo s ljudima o kojima smo ve\u0107 ne\u0161to saznali, umjesto da prolazimo me\u0111u grobovima samo prepoznaju\u0107i slavna prezimena.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"prunksaal-knjiznica-kao-slika-znanja-i-moci\">Prunksaal \u2013 knji\u017enica kao slika znanja i mo\u0107i<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Na <strong>Josefsplatzu<\/strong>, uz Hofburg, nalazi se ulaz u <strong>Prunksaal<\/strong>, sve\u010danu dvoranu Austrijske nacionalne knji\u017enice. Nastala je izme\u0111u 1723. i 1726., prema zamisli <strong>Johanna Bernharda Fischera von Erlacha<\/strong>, koju je proveo njegov sin <strong>Joseph Emanuel<\/strong>, za cara Karla VI. Visoki ormari s knjigama, galerije, globusi i oslikani svod stvaraju jednu od onih prostorija u kojima je te\u0161ko odlu\u010diti treba li prvo gledati naslove na policama ili podignuti glavu prema stropu.<sup><a href=\"#izvor-13\">[13]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ovdje su znanje i vladarsko predstavljanje \u010dvrsto povezani. Knji\u017enica pokazuje \u0161to se prikuplja, \u010duva i prou\u010dava, ali i tko je omogu\u0107io njezin nastanak. Freske i carski lik uklapaju knjige u sliku ure\u0111ena svijeta pod vladarevim pokroviteljstvom. To je povijesno druk\u010dija ideja knji\u017enice od dana\u0161nje javne \u010ditaonice, premda nas isti predmeti i dalje pozivaju na znati\u017eelju.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Nakon pra\u0161koga Klementinuma i Strahova, be\u010dki Prunksaal lijepo nastavlja pri\u010du o srednjoeuropskim prostorima znanja. U putovanju se mogu povezati i takve teme: kako su se knjige \u010duvale, kome su bile dostupne i za\u0161to su njihovi vlasnici ulagali toliko truda u prostor u kojemu stoje. Be\u010d na to pitanje odgovara vrlo rasko\u0161no.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"ring-sto-se-dogodi-kada-grad-ukloni-zidine\">Ring \u2013 \u0161to se dogodi kada grad ukloni zidine<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Iz dvorskoga podru\u010dja izlazimo prema <strong>Ringstrasse<\/strong>. Car Franjo Josip 1857. naredio je uklanjanje utvrda i oblikovanje novoga prostora, a reprezentativna je prometnica sve\u010dano otvorena 1865. Izgradnja velikih gra\u0111evina nastavila se i poslije toga datuma. Umjesto obrambenoga pojasa nastala je pozornica moderne prijestolnice, s javnim ustanovama, privatnim pala\u010dama, parkovima i prometom.<sup><a href=\"#izvor-14\">[14]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ring je osobito zanimljiv jer svaka velika ustanova govori druk\u010dijim arhitektonskim jezikom. <strong>Parlament<\/strong>, djelo <strong>Theophila Hansena<\/strong>, priziva anti\u010dku Gr\u010dku. <strong>Gradska vije\u0107nica<\/strong>, koju je projektirao <strong>Friedrich Schmidt<\/strong>, koristi neogoti\u010dke oblike. <strong>Burgtheater<\/strong> pripada rasko\u0161noj kazali\u0161noj kulturi, a <strong>Sveu\u010dili\u0161te<\/strong> i muzeji predstavljaju znanje i umjetnost. Historisti\u010dki stilovi nisu odabrani slu\u010dajno: razli\u010dite povijesne epohe nudile su prikladne slike autoriteta, gra\u0111anske samouprave i kulture.<sup><a href=\"#izvor-15\">[15]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ne treba \u010ditav Ring pro\u0107i bez zaustavljanja. Dio se mo\u017ee obi\u0107i tramvajem, a zatim odabrati dionicu za hodanje. Kod Parlamenta vrijedi pogledati Ateninu fontanu, pred Vije\u0107nicom osjetiti \u0161irinu trga, a izme\u0111u pojedinih zgrada prona\u0107i predah u parku. Grad je ovdje zami\u0161ljen i za gledanje iz daljine, pa mu ponekad treba ostaviti dovoljno prostora da poka\u017ee cjelinu.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"trg-marije-terezije-i-muzeji-carske-zbirke-izlaze-pred-publiku\">Trg Marije Terezije i muzeji \u2013 carske zbirke izlaze pred publiku<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Na <strong>Trgu Marije Terezije<\/strong> dvije velike muzejske zgrade stoje jedna nasuprot drugoj, sa spomenikom vladarici izme\u0111u njih. <strong>Kunsthistorisches Museum<\/strong>, Muzej povijesti umjetnosti, \u010duva velik dio umjetni\u010dkoga naslje\u0111a habsbur\u0161kih zbirki. Nasuprot mu je <strong>Naturhistorisches Museum<\/strong>, Prirodoslovni muzej. Ve\u0107 ta simetrija govori o vremenu u kojemu su i umjetnost i priroda dobile monumentalne javne ku\u0107e.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Za ljubitelje slikarstva Kunsthistorisches Museum mo\u017ee postati sredi\u0161nji doga\u0111aj cijeloga boravka. Osobito je poznat po djelima <strong>Pietera Bruegela Starijega<\/strong>, uz velike europske slikarske \u0161kole i zbirke drugih vrsta umjetnosti. Vrijedi izabrati nekoliko odjela i gledati ih pozorno. Poku\u0161aj da se sve pro\u0111e u istome zamahu obi\u010dno zavr\u0161i time da se pred kraj vi\u0161e ne vidi ni ono zbog \u010dega se do\u0161lo.<sup><a href=\"#izvor-16\">[16]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Sam muzej pripada iskustvu: stubi\u0161te, kupola i raspored prostora uvode posjetitelja u ustanovu koja \u017eeli ostaviti sna\u017ean dojam. Iza njega, u podru\u010dju <strong>MuseumsQuartiera<\/strong>, kulturni \u017eivot dobiva opu\u0161teniju javnu scenografiju. Dvori\u0161ta i prostori za boravak povezuju muzeje s gradskim dru\u017eenjem, pa se poslijepodne mo\u017ee nastaviti bez povratka u strogi ritam razgledavanja.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"drzavna-opera-glazbeni-bec-izlazi-na-ring\">Dr\u017eavna opera \u2013 glazbeni Be\u010d izlazi na Ring<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Nastavljaju\u0107i Ringom prema jugu dolazimo do <strong>Be\u010dke dr\u017eavne opere<\/strong>. Zgradu su projektirali <strong>August Sicard von Sicardsburg<\/strong> i <strong>Eduard van der N\u00fcll<\/strong>, a otvorena je 1869. Mozartovim <strong>Don Giovannijem<\/strong>. Neorenesansni izgled pripada velikoj gra\u0111evinskoj epohi Ringa, ali njezin je ugled nastajao prije svega kroz izvedbe, glazbenike i publiku.<sup><a href=\"#izvor-17\">[17]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">U gradu glazbe lako se zadovoljiti fotografijom zgrade i koncertom koji slu\u010dajno nai\u0111e u ponudi. Meni je smislenije odabrati \u0161to \u017eelimo slu\u0161ati i ostaviti toj ve\u010deri dovoljno prostora. Predstava, koncert ili obilazak Opere razli\u010diti su do\u017eivljaji. Zajedni\u010dko im je to da nas izvode iz uloge prolaznika: ulazimo u prostor koji se godinama pripremao da bi se u njemu ne\u0161to \u010dulo.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">U blizini se nalaze <strong>Musikverein<\/strong>, glasovit po svojoj Zlatnoj dvorani, i druge va\u017ene glazbene adrese. Njih je prirodno povezati s Karlsplatzom, ali prije toga vrijedi se zadr\u017eati u ulicama oko Opere. Ondje nas \u010deka jedna od najpoznatijih be\u010dkih pri\u010da o hrani, poslu i dobrome prezimenu.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"sacher-i-demel-dva-slasticarska-imena-mnogo-vise-od-jedne-torte\">Sacher i Demel \u2013 dva slasti\u010darska imena, mnogo vi\u0161e od jedne torte<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Uz <strong>Hotel Sacher<\/strong>, nasuprot Operi, gotovo se automatski spominje <strong>Sacher-torta<\/strong>. Njezin se nastanak ve\u017ee uz <strong>Franza Sachera<\/strong> i 1832., kada je kao mladi kuhar pripremao desert za kneza <strong>Metternicha<\/strong>. \u010cokolada, marmelada od marelica i \u010dokoladni preljev postali su toliko poznata kombinacija da komad torte \u010desto predstavlja \u010ditav grad. Poslu\u017euje se uz nezasla\u0111eno tu\u010deno vrhnje, koje ubla\u017eava njezinu gusto\u0107u i slatko\u0107u.<sup><a href=\"#izvor-18\">[18]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Drugo veliko ime je <strong>Demel<\/strong>, na Kohlmarktu, pa ga je najbolje posjetiti tijekom ranije \u0161etnje prema Hofburgu. Povijest ku\u0107e po\u010dinje 1786., a na dana\u0161nju se adresu preselila 1888. Kao nekada\u0161nji dvorski slasti\u010dar Demel pripada svijetu u kojemu su precizna izrada slastica, ukra\u0161avanje i ceremonija poslu\u017eivanja postali dio gradskoga ugleda. I sam izlog mo\u017ee zadr\u017eati prolaznika dulje nego \u0161to je namjeravao.<sup><a href=\"#izvor-19\">[19]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Sacher i Demel povezani su i dugim sporom oko prava na naziv torte. Ta je povijest zanimljiva jer pokazuje koliko su recept, ime i obiteljski posao mogli zna\u010diti u gradu koji ozbiljno shva\u0107a svoje slasti\u010darstvo. No za stolom se ne mora presu\u0111ivati u starome sporu. Bolje je ku\u0161ati, usporediti i dopustiti da se iza poznatoga proizvoda vidi i umije\u0107e ljudi koji ga pripremaju.<sup><a href=\"#izvor-20\">[20]<\/a><\/sup><\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"karlskirche-zavjet-nakon-kuge\">Karlskirche \u2013 zavjet nakon kuge<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Od Opere se spu\u0161tamo prema <strong>Karlsplatzu<\/strong>, gdje se podi\u017ee <strong>Karlskirche<\/strong>, crkva svetoga Karla Boromejskoga. Njezin je nastanak povezan sa zavjetom cara <strong>Karla VI.<\/strong> tijekom epidemije kuge 1713. Arhitekt <strong>Johann Bernhard Fischer von Erlach<\/strong> oblikovao je gra\u0111evinu koju je nakon njegove smrti dovr\u0161avao sin Joseph Emanuel. Posveta svecu povezanomu s brigom za oboljele dala je zavjetu jasno vjersko zna\u010denje.<sup><a href=\"#izvor-21\">[21]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ispred crkve lako se prepoznaje neobi\u010dna kompozicija: pro\u010delje s trijemom, velika kupola i dva samostalna stupa s reljefima. U njima se mogu vidjeti odjeci razli\u010ditih razdoblja, od anti\u010dkoga Rima do kr\u0161\u0107anskoga baroka. Gra\u0111evina je trebala govoriti o vjeri, vladaru i poretku svijeta, pa je njezina slo\u017eenost mnogo vi\u0161e od \u017eelje za bogatim ukrasom.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Karlsplatz je danas i mjesto gradske svakodnevice. Ljudi prolaze prema prijevozu, zadr\u017eavaju se u parku i dolaze zbog kulturnih ustanova oko njega. U blizini je <strong>Wien Museum<\/strong>, koristan za onoga tko nakon obilaska \u017eeli povezati pojedine be\u010dke prizore u \u0161iru povijest grada. Upravo nas ovdje od velikoga baroknog zavjeta dijeli samo nekoliko koraka do Be\u010da moderne umjetnosti.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"secesija-i-otto-wagner-grad-pocinje-mijenjati-vlastiti-jezik\">Secesija i Otto Wagner \u2013 grad po\u010dinje mijenjati vlastiti jezik<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Secesija<\/strong>, prepoznatljiva po bijelome volumenu i kupoli od pozla\u0107enoga li\u0161\u0107a, nastala je 1898. prema projektu <strong>Josepha Marije Olbricha<\/strong>. Iza nje stoji umjetni\u010dka udruga koju su godinu prije osnovali <strong>Gustav Klimt<\/strong> i drugi umjetnici, odvajaju\u0107i se od konzervativnijega umjetni\u010dkog kruga. Gra\u0111evina je postala javna izjava da svako vrijeme ima pravo na vlastiti izraz. U njoj se nalazi i Klimtov <strong>Beethovenov friz<\/strong>, poveznica izme\u0111u vizualne umjetnosti i glazbenoga Be\u010da.<sup><a href=\"#izvor-22\">[22]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Na Karlsplatzu vrijedi pogledati i paviljone koje je <strong>Otto Wagner<\/strong> oblikovao za nekada\u0161nju gradsku \u017eeljeznicu, <strong>Stadtbahn<\/strong>. Prometni objekt ovdje dobiva pa\u017eljivo oblikovane detalje, metal, boju i ornament. To je dobar trenutak da se arhitektura pogleda izvan pala\u010da i crkava: moderna prijestolnica trebala je i postaje, mostove, infrastrukturu i nove na\u010dine kretanja.<sup><a href=\"#izvor-23\">[23]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Pojedine dionice dana\u0161njega javnog prijevoza \u010duvaju vezu s nekada\u0161njom Stadtbahnom, pa i vo\u017enja mo\u017ee postati nastavak pri\u010de o Wagnerovu gradu. Nakon gotike, baroka i velikih historisti\u010dkih pro\u010delja, Be\u010d oko 1900. po\u010dinje tra\u017eiti rje\u0161enja primjerenija novome \u017eivotu. Ta \u0107e se potraga nastaviti i u slikarstvu koje nas \u010deka u Belvedereu.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"naschmarkt-grad-koji-se-upoznaje-medu-standovima\">Naschmarkt \u2013 grad koji se upoznaje me\u0111u \u0161tandovima<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Uz Secesiju po\u010dinje podru\u010dje <strong>Naschmarkta<\/strong>, gdje \u0161etnja dobiva druk\u010dije mirise i zvukove. Povijest tr\u017enice povezana je s rastom grada i preoblikovanjem prostora uz rijeku <strong>Wien<\/strong>, \u010diji je dio toka natkriven. Dana\u0161nja izdu\u017eena cjelina zato pripada i povijesti gradske infrastrukture, premda posjetitelj prvo primijeti povr\u0107e, za\u010dine, masline, pekarnice i restorane.<sup><a href=\"#izvor-24\">[24]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ponuda otkriva Be\u010d koji se ne mo\u017ee svesti na nekoliko tradicionalnih jela. Grad je dugo privla\u010dio ljude iz razli\u010ditih krajeva, a tr\u017enica to pokazuje bez velikoga obja\u0161njenja. Uz doma\u0107e proizvode i srednjoeuropske okuse dolaze namirnice i kuhinje drugih dijelova svijeta. Tu se lak\u0161e osjeti suvremena raznolikost grada nego pred pro\u010deljem bilo koje pala\u010de.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Naschmarkt je dobra stanka izme\u0111u razgledavanja, ali i mjesto kojemu se mo\u017ee prepustiti dio poslijepodneva. Vrijedi pro\u0107i vi\u0161e od po\u010detnih \u0161tandova, pogledati ponudu i odlu\u010diti \u0161to nas privla\u010di. Za nastavak prema Belvedereu treba ra\u010dunati na novu dionicu hodanja ili uzeti javni prijevoz. To je bolje nego od umora prestati vidjeti grad upravo kada mijenja lice.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"belvedere-vojskovoda-barokni-vrt-i-klimtov-poljubac\">Belvedere \u2013 vojskovo\u0111a, barokni vrt i Klimtov Poljubac<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Belvedere<\/strong> je nastao kao ljetna rezidencija <strong>princa Eugena Savojskoga<\/strong>, jednoga od najva\u017enijih habsbur\u0161kih vojskovo\u0111a. <strong>Johann Lucas von Hildebrandt<\/strong> oblikovao je pala\u010de povezane terasastim vrtom; <strong>Gornji Belvedere<\/strong> dovr\u0161en je 1723. Kompleks pokazuje koliko se vojna i politi\u010dka mo\u0107 mogla pretvoriti u kulturno pokroviteljstvo. Eugen je skupljao umjetnine i knjige, a vlastito je mjesto u dru\u0161tvu izra\u017eavao i prostorima koje je gradio.<sup><a href=\"#izvor-25\">[25]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Vrt je va\u017ean dio do\u017eivljaja. Spu\u0161tanje ili uspon izme\u0111u dviju pala\u010da stalno mijenja pogled, dok voda, skulpture i pravilno oblikovane povr\u0161ine usmjeravaju kretanje. To je krajolik u kojemu je priroda svjesno ure\u0111ena, gotovo poput vanjske sve\u010dane dvorane. Vrijedi se okrenuti prema gradu i vidjeti kako je i sam polo\u017eaj rezidencije sudjelovao u njezinu dojmu.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">U Gornjem Belvedereu danas se \u010duva glasoviti <strong>Poljubac Gustava Klimta<\/strong>. Nakon pro\u010delja Secesije sada dolazimo pred sliku koja je postala jedan od najpoznatijih izraza njegova zlatnog razdoblja. Reprodukcije su posvuda, ali susret s izvornikom vra\u0107a pa\u017enju na povr\u0161inu, materijal i odnos likova prema ornamentu. Muzej zaslu\u017euje vrijeme i izvan jednoga djela, jer zbirka otvara mnogo \u0161iru pri\u010du austrijske umjetnosti.<sup><a href=\"#izvor-26\">[26]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Belvedere nosi i va\u017enu politi\u010dku uspomenu: ovdje je 1955. potpisan <strong>Austrijski dr\u017eavni ugovor<\/strong>, klju\u010dan za obnovu pune austrijske suverenosti nakon savezni\u010dke okupacije. Tako se u istome kompleksu susre\u0107u barokni vojskovo\u0111a, moderna umjetnost i nastanak poslijeratne Austrije. Malo je mjesta na kojima se razli\u010dita stolje\u0107a tako jasno nadovezuju.<sup><a href=\"#izvor-27\">[27]<\/a><\/sup><\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"schonbrunn-ljetna-rezidencija-koja-trazi-vlastiti-dan\">Sch\u00f6nbrunn \u2013 ljetna rezidencija koja tra\u017ei vlastiti dan<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Sch\u00f6nbrunn<\/strong> se nalazi izvan ove pje\u0161a\u010dke cjeline, pa mu je najbolje posvetiti zaseban obilazak. Njegova \u017euta pro\u010delja mnogima su prva slika carskoga Be\u010da, ali dolazak pred pala\u010du tek je po\u010detak. Prostor se otvara prema vrtovima i brijegu na kojemu stoji Gloriette; ve\u0107 pri planiranju vrijedi ostaviti vremena za oba dijela, unutarnji i vanjski.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Sch\u00f6nbrunn je sna\u017eno povezan s <strong>Marijom Terezijom<\/strong>, u \u010dije je vrijeme rezidencija pro\u0161irena i preure\u0111ena za potrebe dvora. Barokna cjelina i rokoko interijeri pokazuju druk\u010diji na\u010din \u017eivota od gradske gusto\u0107e Hofburga. Sve je prostranije, ali ceremonija i dalje odre\u0111uje prostor: dvorane, prolazi i apartmani pokazuju tko je smio kamo u\u0107i i kako se odvijao susret s vladarskom obitelji.<sup><a href=\"#izvor-28\">[28]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">U razgledavanju je zanimljivo usporediti sve\u010dane dvorane s privatnijim prostorijama. Pala\u010da je istodobno bila pozornica dr\u017eavne mo\u0107i i mjesto svakodnevnoga \u017eivota. U njoj su se primali gosti i odr\u017eavale sve\u010danosti, ali su ljudi ondje i radili, odrastali, starjeli i umirali. Takva usporedba poma\u017ee da obilazak ne ostane na nabrajanju lustera, pozlate i portreta.<\/p>\n<h3 id=\"vrtovi-i-gloriette-palaca-se-nastavlja-na-otvorenom\">Vrtovi i Gloriette \u2013 pala\u010da se nastavlja na otvorenom<\/h3>\n<p class=\"translation-block\">Iza pala\u010de otvara se veliki ure\u0111eni vrt, s pogledom prema <strong>Neptunovoj fontani<\/strong> i <strong>Glorietti<\/strong>, podignutoj 1775. prema projektu <strong>Johanna Ferdinanda Hetzendorfa von Hohenberga<\/strong>. Uspon daje osje\u0107aj razmjera koji se pred glavnim pro\u010deljem ne mo\u017ee dobiti. Tek odozgo vidimo kako su pala\u010da, parter i grad u daljini povezani jednom velikom osi.<sup><a href=\"#izvor-29\">[29]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">\u0160etnju vrijedi nastaviti i bo\u010dnim stazama, gdje se perspektiva mijenja i gdje se nakon reprezentativnoga sredi\u0161ta mo\u017ee prona\u0107i mirniji dio parka. U sklopu kompleksa nalazi se i glasoviti zoolo\u0161ki vrt, ali to je sadr\u017eaj kojemu treba namijeniti dodatno vrijeme. Sch\u00f6nbrunn je najbolje napustiti s osje\u0107ajem da smo u njemu boravili, umjesto da smo tek stigli do najpoznatije to\u010dke i odmah se vratili.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"stadtpark-i-johann-strauss-valcer-dobiva-lice\">Stadtpark i Johann Strauss \u2013 valcer dobiva lice<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Za druk\u010diji predah u gradskome sredi\u0161tu dobar je <strong>Stadtpark<\/strong>. Njegov najpoznatiji stanovnik jest pozla\u0107eni <strong>Johann Strauss mla\u0111i<\/strong>, prikazan s violinom, u spomeniku kipara <strong>Edmunda Hellmera<\/strong>, otkrivenom 1921. Lik je postao gotovo jednako prepoznatljiv kao melodije s kojima se povezuje. Uz njega valcer, koji smo mo\u017eda slu\u0161ali samo na koncertu ili novogodi\u0161njem prijenosu, dobiva stvarnu to\u010dku u gradu.<sup><a href=\"#izvor-30\">[30]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Straussov svijet pripada i povijesti be\u010dke zabave, plesnih dvorana i dru\u0161tvenih okupljanja. Glazba je pratila ljude izvan sve\u010danih kazali\u0161ta, ulazila u gradski ritam i stvarala zajedni\u010dko pam\u0107enje. Zato spomenik u parku dobro pristaje toj pri\u010di: mo\u017ee mu se pri\u0107i usput, tijekom \u0161etnje, bez ulaznice i bez velikoga ceremonijala.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Nakon muzeja i pala\u010da vrijedi malo hodati bez zadatka. Be\u010d ima mnogo takvih prostora, od Burggartena uz Hofburg do Stadtparka, u kojima se izme\u0111u poznatih znamenitosti nastavlja obi\u010dan gradski dan. Upravo je taj odnos reprezentacije i svakodnevice va\u017ean za razumijevanje njegove privla\u010dnosti.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"hundertwasserova-kuca-drukcije-pravo-na-grad\">Hundertwasserova ku\u0107a \u2013 druk\u010dije pravo na grad<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">U \u010detvrti <strong>Landstra\u00dfe<\/strong> nalazi se <strong>Hundertwasserhaus<\/strong>, stambena zgrada nastala izme\u0111u 1983. i 1985. prema umjetni\u010dkoj zamisli <strong>Friedensreicha Hundertwassera<\/strong>, u arhitektonskoj suradnji s <strong>Josefom Krawinom<\/strong>, uz izvedbenoga arhitekta <strong>Petera Pelikana<\/strong>. Nepravilne plohe, razli\u010diti prozori, boje i zelenilo odmi\u010du nas od simetrije na koju smo se tijekom obilaska ve\u0107 gotovo navikli. Ovdje se druk\u010dije postavlja pitanje kako bi ljudi trebali stanovati.<sup><a href=\"#izvor-31\">[31]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Va\u017eno je da ku\u0107a nije kulisa, nego stambena zgrada. Obilazak zato ponajprije zna\u010di promatranje izvana, s po\u0161tovanjem prema onima kojima su ti prozori stvarni dom. Za dublji susret s Hundertwasserovim radom prikladan je obli\u017enji <strong>Kunst Haus Wien<\/strong>, muzejski prostor koji se mo\u017ee povezati u isti obilazak.<sup><a href=\"#izvor-31\">[31]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Nakon carskih pro\u010delja taj je susret koristan. Podsje\u0107a da se Be\u010d nije prestao oblikovati zavr\u0161etkom Monarhije i da gradska ljepota mo\u017ee nastati iz vrlo razli\u010ditih ideja. Ne mora se svatko slo\u017eiti s Hundertwasserovim pogledom na arhitekturu da bi pred ku\u0107om zastao i po\u010deo je gledati pozornije.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"prater-grad-se-zna-i-zabavljati\">Prater \u2013 grad se zna i zabavljati<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Za kraj ove dionice mo\u017eemo krenuti prema <strong>Prateru<\/strong>, velikomu prostoru koji ima i zabavnu i zelenu stranu. Josip II. otvorio ga je javnosti 1766., \u010dime je nekada\u0161nje dvorsko podru\u010dje dobilo druk\u010diju dru\u0161tvenu ulogu. Danas uz zabavni park postoji i prostrani zeleni Prater, s alejama i mjestima za rekreaciju, pa ga ne treba zami\u0161ljati samo kao skup vrtuljaka.<sup><a href=\"#izvor-32\">[32]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Najpoznatiji je <strong>Riesenrad<\/strong>, veliki panoramski kota\u010d podignut 1897. Njegove kabine i sporiji ritam vo\u017enje \u010duvaju poseban odnos prema pogledu na grad. Umjesto nagle visine dobivamo postupno otvaranje panorame, s krovovima, zelenilom i udaljenim tornjevima. Ta je slika Be\u010da povezana i s filmskom povije\u0161\u0107u, osobito s filmom <strong>Tre\u0107i \u010dovjek<\/strong>, koji gradu daje druk\u010dije, poslijeratno raspolo\u017eenje.<sup><a href=\"#izvor-33\">[33]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">U Prateru je lijepo zavr\u0161iti dan upravo zato \u0161to dopu\u0161ta promjenu tona. Nakon vladara, knji\u017enica i muzeja dolaze svjetla, glasovi, hrana i zabava. Grad koji je dugo ozbiljno predstavljao vlastitu mo\u0107 ovdje se pokazuje kroz potrebu ljudi da iza\u0111u, pro\u0161etaju i provedu nekoliko dobrih sati zajedno.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"bec-za-stolom-snicl-kuhana-govedina-i-vrijeme-za-kolac\">Be\u010d za stolom \u2013 \u0161nicl, kuhana govedina i vrijeme za kola\u010d<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><em>Wiener Schnitzel<\/em>, be\u010dki odrezak, u svojoj klasi\u010dnoj varijanti priprema se od teletine. Tanko meso, lagana pohana ovojnica i pravilno pr\u017eenje va\u017eniji su od veli\u010dine odreska koji prekriva tanjur. Svinjski se odrezak tako\u0111er \u010desto nudi, ali vrijedi pogledati \u0161to pi\u0161e na jelovniku. Drugi va\u017ean be\u010dki klasik je <em>Tafelspitz<\/em>, kuhana govedina uz priloge i umake, jelo koje pokazuje koliko gradska kuhinja mo\u017ee biti bogata i bez pr\u017eenja.<sup><a href=\"#izvor-34\">[34]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Za kra\u0107i predah tu je <em>W\u00fcrstelstand<\/em>, \u0161tand s kobasicama, dio svakodnevnoga Be\u010da. <em>K\u00e4sekrainer<\/em>, kobasica sa sirom, pripada druk\u010dijemu do\u017eivljaju grada od ve\u010dere u sve\u010danome restoranu, ali i jedno i drugo ima svoje mjesto. Be\u010dka se kuhinja razvijala u dodiru s drugim krajevima nekada\u0161nje Monarhije, pa u njoj susre\u0107emo okuse koji su nam bliski: od gula\u0161a do razli\u010ditih tijesta, punjenja i slastica.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Uz Sacher-tortu vrijedi ostaviti mjesta za <em>Apfelstrudel<\/em>, savija\u010du od jabuka, i <em>Kaiserschmarrn<\/em>, razlomljenu slatku pala\u010dinku koja se \u010desto poslu\u017euje uz vo\u0107ni prilog. Legende o tome kako je koje jelo nastalo mogu biti zabavne, ali ne treba ih sve prihvatiti kao zapisanu dvorsku povijest. Va\u017enije je ku\u0161ati dobro pripremljeno jelo nego tra\u017eiti potvrdu da ga je neki car upravo tako volio.<sup><a href=\"#izvor-34\">[34]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">U kavani \u0107emo susresti i poseban rje\u010dnik. <em>Melange<\/em> u pravilu spaja kavu, toplo mlijeko i mlije\u010dnu pjenu, dok se <em>Einsp\u00e4nner<\/em> poslu\u017euje s tu\u010denim vrhnjem, \u010desto u \u010da\u0161i. Vrijedi odabrati ono \u0161to nam odgovara i sjesti bez \u017eurbe. Nakon dugoga obilaska katkad je najbolji dio dana upravo trenutak u kojemu vi\u0161e ni\u0161ta ne moramo sti\u0107i.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n<h2 id=\"bec-kojemu-vrijedi-ostaviti-vremena\">Be\u010d kojemu vrijedi ostaviti vremena<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Na kraju obilaska u sje\u0107anju \u0107e vjerojatno ostati nekoliko velikih prizora: toranj svetoga Stjepana, dvorane Hofburga, pogled s Gloriette ili Klimtovo zlato u Belvedereu. Ali meni je zanimljivo i ono \u0161to se na\u0111e izme\u0111u njih. Prolaz kojim se skrati put, klupa u parku, svod iznad kavanskoga stola i prometna postaja oblikovana s pa\u017enjom kakvu obi\u010dno o\u010dekujemo samo od velikih spomenika.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Zbog toga Be\u010d vrijedi upoznavati u vi\u0161e \u0161etnji. Njegova carska povijest daje nam sna\u017ean po\u010detak, no grad se nastavlja kroz ljude koji su u njemu skladali, pisali, gradili, trgovali i poku\u0161avali \u017eivjeti izvan dvorskoga reda. Kad ih po\u010dnemo povezivati s mjestima, pro\u010delja postaju zanimljivija. Vi\u0161e ne gledamo samo \u0161to je netko ostavio iza sebe, nego se pitamo kako je grad tada disao.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">I onda se, nakon svega, ponovno mo\u017eemo vratiti na Stephansplatz. Isti toranj iznad nas, iste ko\u010dije i prolaznici, ali put koji smo pro\u0161li promijenio je pogled. To je ono \u0161to tra\u017eim od dobre gradske \u0161etnje: da poznati prizor na kraju dana vidim s vi\u0161e razumijevanja nego na po\u010detku.<\/p>\n<footer><h2>Izvori i dodatno \u010ditanje<\/h2><aside><strong>Napomena za planiranje posjeta, 4. studenoga 2026.<\/strong> Slu\u017ebena stranica Caf\u00e9 Centrala navodi zatvaranje od 16. o\u017eujka 2026. radi obnove i plan ponovnoga otvaranja u jesen 2026.; istodobno jo\u0161 prikazuje obavijest o zatvaranju. Prije dolaska provjerite trenuta\u010dni status na <a href=\"https:\/\/cafecentral.wien\/en\/home\/\">slu\u017ebenoj stranici<\/a>. Povijesni dio \u010dlanka odnosi se na kavanu u pala\u010di Ferstel.<\/aside><ol><li id=\"izvor-1\"><a href=\"https:\/\/www.wien.gv.at\/en\/education\/history-romans\">Rimski Be\u010d<\/a><\/li><li id=\"izvor-2\"><a href=\"https:\/\/whc.unesco.org\/en\/list\/1033\">Povijesno sredi\u0161te Be\u010da \u2013 UNESCO<\/a><\/li><li id=\"izvor-3\"><a href=\"https:\/\/www.sisimuseum-hofburg.at\/en\/about-the-location\/imperial-apartments\">Hofburg \u2013 povijest i carski apartmani<\/a><\/li><li id=\"izvor-4\"><a href=\"https:\/\/www.austria.info\/en-gb\/locations\/st-stephens-cathedral\/\">Katedrala svetoga Stjepana \u2013 austrijska turisti\u010dka zajednica<\/a><\/li><li id=\"izvor-5\"><a href=\"https:\/\/www.wienholding.at\/mozarthaus-vienna\">Mozarthaus \u2013 Wien Holding<\/a><\/li><li id=\"izvor-6\"><a href=\"https:\/\/www.erzdioezese-wien.at\/unit\/virc\/en\/sightseeings\/places\/article\/87625.html\">Ku\u017eni stup \u2013 Be\u010dka nadbiskupija<\/a><\/li><li id=\"izvor-7\"><a href=\"https:\/\/www.peterskirche.at\/\">Peterskirche \u2013 slu\u017ebena stranica<\/a><\/li><li id=\"izvor-8\"><a href=\"https:\/\/www.wien.info\/en\/see-do\/discover-vienna\/jewish-vienna\/museum-judenplatz-352772\">Judenplatz i memorijal \u2013 Vienna Tourist Board<\/a><\/li><li id=\"izvor-9\"><a href=\"https:\/\/cafecentral.wien\/en\/home\/\">Caf\u00e9 Central \u2013 povijest i obavijest o obnovi<\/a><\/li><li id=\"izvor-10\"><a href=\"https:\/\/www.unesco.at\/en\/culture\/intangible-cultural-heritage\/inventory\/element\/article\/viennese-coffee-house-culture\">Be\u010dka kavanska kultura \u2013 austrijsko nacionalno upisivanje ba\u0161tine<\/a><\/li><li id=\"izvor-11\"><a href=\"https:\/\/www.srs.at\/en\/about-us\/geschichte\">\u0160panjolska \u0161kola jahanja \u2013 povijest<\/a><\/li><li id=\"izvor-12\"><a href=\"https:\/\/www.kaisergruft.at\/site\/de\/diehabsburger\/personensuchen\">Habsburgovci u Carskoj kripti<\/a><\/li><li id=\"izvor-13\"><a href=\"https:\/\/www.onb.ac.at\/en\/more\/about-us\/timeline\/1723-the-baroque-world-in-the-state-hall\">Prunksaal \u2013 Austrijska nacionalna knji\u017enica<\/a><\/li><li id=\"izvor-14\"><a href=\"https:\/\/www.wien.gv.at\/en\/education\/history-ringstrasse-period\">Nastanak Ringa \u2013 Grad Be\u010d<\/a><\/li><li id=\"izvor-15\"><a href=\"https:\/\/www.wien.info\/en\/art-culture\/architecture\/ringstrasse-356762\">Arhitektura Ringa \u2013 Vienna Tourist Board<\/a><\/li><li id=\"izvor-16\"><a href=\"https:\/\/www.khm.at\/en\/visit\/only-in-vienna\">Kunsthistorisches Museum \u2013 zbirke i Bruegel<\/a><\/li><li id=\"izvor-17\"><a href=\"https:\/\/www.wien.info\/en\/art-culture\/ringstrasse\/most-important-public-buildings-352268\">Opera i velike gra\u0111evine Ringa<\/a><\/li><li id=\"izvor-18\"><a href=\"https:\/\/www.sacher.com\/en\/original-sacher-torte\/\">Sacher \u2013 povijest torte<\/a><\/li><li id=\"izvor-19\"><a href=\"https:\/\/www.demel.com\/pages\/demels-history\/1000\">Demel \u2013 povijest ku\u0107e<\/a><\/li><li id=\"izvor-20\"><a href=\"https:\/\/www.bmluk.gv.at\/themen\/lebensmittel\/trad-lebensmittel\/backerzeugnisse\/sachertorte.html\">Sachertorte \u2013 austrijski pregled prehrambene ba\u0161tine<\/a><\/li><li id=\"izvor-21\"><a href=\"https:\/\/www.karlskirche.at\/en\/history\/\">Karlskirche \u2013 slu\u017ebena povijest<\/a><\/li><li id=\"izvor-22\"><a href=\"https:\/\/www.wien.info\/de\/kunst-kultur\/jugendstil\/secession-357944\">Secesija \u2013 Vienna Tourist Board<\/a>; <a href=\"https:\/\/secession.at\/beethovenfrieze\">Beethovenov friz \u2013 slu\u017ebena stranica Secesije<\/a><\/li><li id=\"izvor-23\"><a href=\"https:\/\/www.wien.info\/de\/kunst-kultur\/jugendstil\/klimt-karlsplatz-349902\">Otto Wagner i Karlsplatz<\/a><\/li><li id=\"izvor-24\"><a href=\"https:\/\/www.wien.gv.at\/en\/leisure\/naschmarkt-history\">Naschmarkt \u2013 povijest, Grad Be\u010d<\/a><\/li><li id=\"izvor-25\"><a href=\"https:\/\/www.belvedere.at\/en\/belvedere\/history-and-architecture\">Belvedere \u2013 povijest i arhitektura<\/a><\/li><li id=\"izvor-26\"><a href=\"https:\/\/www.belvedere.at\/en\/press\/klimt-collection-belvedere\">Klimtova zbirka \u2013 Belvedere<\/a><\/li><li id=\"izvor-27\"><a href=\"https:\/\/www.belvedere.at\/en\/belvedere-0\">Belvedere i Austrijski dr\u017eavni ugovor<\/a><\/li><li id=\"izvor-28\"><a href=\"https:\/\/www.schoenbrunn.at\/en\/about-schoenbrunn\/the-palace\/history\/architectural-history-18th-century\">Sch\u00f6nbrunn \u2013 razvoj pala\u010de u 18. stolje\u0107u<\/a><\/li><li id=\"izvor-29\"><a href=\"https:\/\/www.schoenbrunn.at\/en\/about-schoenbrunn\/gardens\/tour-through-the-park\/gloriette\">Gloriette \u2013 slu\u017ebena povijest<\/a><\/li><li id=\"izvor-30\"><a href=\"https:\/\/presse.wien.gv.at\/2010\/07\/13\/johann-strauss-denkmal-im-wiener-stadtpark-restaurierung-ab-herbst-2010\">Spomenik Johannu Straussu \u2013 Grad Be\u010d<\/a><\/li><li id=\"izvor-31\"><a href=\"https:\/\/www.wien.info\/en\/see-do\/sights-from-a-to-z\/hundertwasser-house-vienna-348464\">Hundertwasserhaus \u2013 Vienna Tourist Board<\/a><\/li><li id=\"izvor-32\"><a href=\"https:\/\/www.wien.info\/en\/see-do\/prater\/prater-nostalgia-355702\">Povijest Pratera<\/a><\/li><li id=\"izvor-33\"><a href=\"https:\/\/www.wien.info\/en\/see-do\/prater\/giant-ferris-wheel-fun-facts-347044\">Riesenrad \u2013 povijest i filmske poveznice<\/a><\/li><li id=\"izvor-34\"><a href=\"https:\/\/www.wien.info\/en\/dine-drink\/viennese-cuisine\/recipes\">Be\u010dka kuhinja i recepti<\/a><\/li><\/ol><\/footer>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Explore Vienna on foot, from St Stephen\u2019s Cathedral and the Hofburg to the Belvedere, Sch\u00f6nbrunn and the Prater, through history, music, art and Viennese food.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17,2,25],"tags":[],"knjiga":[],"zemlja":[39],"lokacija":[58],"class_list":["post-18546","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-austrija","category-price-s-puta","category-putopisi","zemlja-austrija","lokacija-bec"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18546","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18546"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18546\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18556,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18546\/revisions\/18556"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18546"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18546"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18546"},{"taxonomy":"knjiga","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/knjiga?post=18546"},{"taxonomy":"zemlja","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/zemlja?post=18546"},{"taxonomy":"lokacija","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/lokacija?post=18546"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}