{"id":18536,"date":"2026-11-04T11:23:30","date_gmt":"2026-11-04T10:23:30","guid":{"rendered":"https:\/\/slavenvujic.com\/?p=18536"},"modified":"2026-11-04T13:44:20","modified_gmt":"2026-11-04T12:44:20","slug":"budimpesta-grad-koji-se-cita-hodajuci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/budimpesta-grad-koji-se-cita-hodajuci\/","title":{"rendered":"Budapest \u2013 A City to Read on Foot"},"content":{"rendered":"\n<style>.entry-content figure img{max-width:100%;height:auto}.entry-content figure.portrait img{display:block;max-height:780px;width:auto;margin:auto}.entry-content figcaption{font-size:14px;color:#6b6254}.entry-content nav{padding:24px;background:#f2eee6}.entry-content h2,.entry-content h3{scroll-margin-top:30px}<\/style>\n\n\n\n<p class=\"lead translation-block\">S grupom koju sam u o\u017eujku predvodio na putovanju za Dan \u017eena, kroz Budim i Pe\u0161tu do ve\u010dernje plovidbe Dunavom: pri\u010da o gradu kraljeva, kavana, skrivenih skulptura i osvijetljenih obala.<\/p>\n<nav id=\"sadrzaj-clanka\" aria-label=\"Sadr\u017eaj \u010dlanka\"><h2>Sadr\u017eaj \u010dlanka<\/h2><ol>\n<li><a href=\"#tri-grada\">Tri grada i jedna rijeka<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#vladari\">Kraljevi, reformatori i nastanak velike prijestolnice<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#dvorac\">Budimski dvorac \u2013 pala\u010da koju je povijest vi\u0161e puta gradila<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#matija\">Matijina crkva \u2013 vjen\u010danja, krunidbe i osmanska stolje\u0107a<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#ribarska\">Ribarska utvrda \u2013 pogled koji obja\u0161njava grad<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#most\">Lan\u010dani most \u2013 prije nego \u0161to je nastala Budimpe\u0161ta<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#parlament\">Parlament \u2013 dr\u017eava ispri\u010dana arhitekturom<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#cipele\">Cipele na Dunavu \u2013 mjesto na kojemu se zastaje<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#bazilika\">Bazilika svetoga Stjepana i pe\u0161tanske ulice<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#skulpture\">Policajac, prodava\u010d novina i djevoj\u010dica na ogradi<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#kolodko\">Kolodkove minijature \u2013 potraga koja mijenja \u0161etnju<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#gerbeaud\">Gerbeaud \u2013 gra\u0111anska Budimpe\u0161ta za stolom<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#trznica\">V\u00e1ci ulica i Velika tr\u017enica \u2013 od izloga do paprike<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#andrassy\">Andr\u00e1ssyjeva avenija i Opera \u2013 grad izlazi na pozornicu<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#metro\">\u017duti metro \u2013 kad vo\u017enja postane otkrivanje povijesti<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#heroji\">Trg heroja, Gradski park i termalna Budimpe\u0161ta<\/a><ul><li><a href=\"#anonymus\">Anonymus \u2013 kroni\u010dar bez lica<\/a><\/li><\/ul><\/li>\n<li><a href=\"#zidovska\">\u017didovska \u010detvrt \u2013 iza pro\u010delja i dvori\u0161ta<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#szimpla\">Szimpla Kert \u2013 drugi \u017eivot starih zgrada<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#newyork\">New York Caf\u00e9 \u2013 rasko\u0161 i knji\u017eevnost pod istim stropom<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#hrana\">Budimpe\u0161ta na tanjuru<\/a><\/li>\n<li><a href=\"#dunav\">No\u0107na plovidba Dunavom \u2013 Budimpe\u0161ta u zlatnom svjetlu<\/a><\/li>\n<\/ol><\/nav>\n<p class=\"translation-block\">U o\u017eujku sam u Budimpe\u0161tu do\u0161ao s grupom koju sam predvodio na putovanju za Dan \u017eena. Na zajedni\u010dkim fotografijama ostalo je mnogo osmijeha, podignutih ruku i vedroga neba, a meni se uz njih vra\u0107aju i dva sasvim razli\u010dita pogleda na grad: onaj dnevni, s kamenih terasa Budima, i ve\u010dernji, s broda na Dunavu. Iste gra\u0111evine, ista rijeka, a do\u017eivljaj se posve promijeni kada se upale svjetla.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Budimpe\u0161ta mi je zanimljiva upravo zato \u0161to se u njoj velika povijest neprestano susre\u0107e s ne\u010dim bliskim i svakodnevnim. Na jednome kraju \u0161etnje stoji kraljevska pala\u010da, na drugome djevoj\u010dica na ogradi uz rijeku. Izme\u0111u njih su crkve, mostovi, kavane i ulazi u stara dvori\u0161ta. Volim povezivati te prizore s ljudima koji su oblikovali grad, ali na putovanju s grupom jednako su mi va\u017ene i na\u0161e male zajedni\u010dke uspomene. Trg heroja tako \u0107u pamtiti i po spomenicima i po ljudima koji su toga dana stali pred njih za fotografiju.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ovo je \u0161etnja kroz glavne budimpe\u0161tanske znamenitosti, s povijesnim skretanjima ondje gdje pri\u010da tra\u017ei da zastanemo. Kao i u <a href=\"https:\/\/slavenvujic.com\/prag-grad-na-pet-a\/\">\u010dlanku o Pragu<\/a>, mjesta povezujem u nekoliko cjelina kako bi se grad mogao upoznavati bez \u017eurbe. Budim, sredi\u0161nja Pe\u0161ta, Andr\u00e1ssyjeva avenija i Gradski park zaslu\u017euju vrijeme, a ve\u010der vrijedi sa\u010duvati za Dunav. Na\u0161a je no\u0107na plovidba bila jedan od najljep\u0161ih do\u017eivljaja toga putovanja.<\/p>\n<figure class=\"portrait\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/slavenvujic.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/budimpesta-dan-zena-grupa.jpg\" width=\"865\" height=\"1536\" alt=\"Zajedni\u010dki selfie s grupom na o\u017eujskom putovanju u Budimpe\u0161tu.\" loading=\"lazy\"><figcaption>S grupom koju sam predvodio na o\u017eujskom putovanju za Dan \u017eena.<\/figcaption><\/figure><h2 id=\"tri-grada\">Tri grada i jedna rijeka<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Budimpe\u0161ta je kao jedinstven grad nastala 1873., spajanjem Budima, Pe\u0161te i \u00d3bude, odnosno Staroga Budima. Zato je njezino ime zapravo mali zemljopisni sa\u017eetak, premda tre\u0107i \u010dlan te zajednice u njemu nije vidljiv. Budim zauzima bre\u017euljkastu desnu obalu Dunava, Pe\u0161ta ravniju lijevu, dok se \u00d3buda nalazi sjevernije na budimskoj strani. Razli\u010diti reljef dugo je odre\u0111ivao i razli\u010dite na\u010dine \u017eivota: na uzvisini su se razvijali utvr\u0111eni grad i kraljevsko sredi\u0161te, na ravnici trgovina, promet i kasnije \u0161iroke avenije.<sup><a href=\"#izvor-1\">[1]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">To je dobar klju\u010d za obilazak. Na Budimu se uspinjemo, prolazimo kroz staru gradsku \u010detvrt i tra\u017eimo pogled prema rijeci. U Pe\u0161ti hodamo dugim ulicama, prelazimo trgove i zavirujemo u prolaze izme\u0111u velikih stambenih zgrada. Njihova se povijest pritom ne uklapa u jednostavnu podjelu na stari i novi dio. I Pe\u0161ta ima duboku pro\u0161lost, a velik dio onoga \u0161to na Budimu izgleda drevno rezultat je kasnijih obnova. U Budimpe\u0161ti uvijek vrijedi pitati koliko je neka gra\u0111evina stara i koliko je puta ponovno nastala.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n\n<h2 id=\"vladari\">Kraljevi, reformatori i nastanak velike prijestolnice<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Za budimski bre\u017euljak va\u017ean je <strong>Bela IV.<\/strong>, koji je nakon mongolske provale u 13. stolje\u0107u poticao izgradnju sigurnijih utvr\u0111enih sredi\u0161ta. U kasnijim stolje\u0107ima kraljevski su kompleks \u0161irili razli\u010diti vladari, a osobito mjesto u njegovoj kulturnoj povijesti zauzima <strong>Matija Korvin<\/strong>. Njegov je dvor u 15. stolje\u0107u bio povezan s renesansnim idejama i talijanskim umjetni\u010dkim utjecajima. Uz kralja se ve\u017ee i glasovita knji\u017enica Bibliotheca Corviniana, podsjetnik da politi\u010dka mo\u0107 toga vremena nije po\u010divala samo na vojsci i zidinama nego i na knjigama, u\u010denosti i predstavljanju vladareva ugleda.<sup><a href=\"#izvor-2\">[2]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Drugu veliku prekretnicu donijelo je 19. stolje\u0107e. <strong>Istv\u00e1n Sz\u00e9chenyi<\/strong> postao je jedno od klju\u010dnih imena modernizacije, a njegov \u0107emo trag susresti na Lan\u010danom mostu. Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. grad je do\u017eivio sna\u017ean razvoj. Ujedinjenje 1873. i milenijske sve\u010danosti 1896., kojima se obilje\u017eavalo tisu\u0107u godina od dolaska Ma\u0111ara u Karpatsku kotlinu, pripadaju vremenu iz kojega potje\u010de velik dio reprezentativne Budimpe\u0161te.<sup><a href=\"#izvor-1\">[1]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Zato na ovoj \u0161etnji \u010desto nailazimo na gra\u0111evine koje su trebale pokazati kako Ma\u0111arska vidi vlastitu povijest i budu\u0107nost. Parlament, Opera, avenije i spomenici nastajali su u razdoblju iznimnih ambicija. \u010cak je i podzemna \u017eeljeznica bila dio iste poruke: prijestolnica \u017eeli biti moderna, velika i europska.<\/p>\n\n<h2 id=\"dvorac\">Budimski dvorac \u2013 pala\u010da koju je povijest vi\u0161e puta gradila<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Na\u0161u \u0161etnju zapo\u010dinjemo na <strong>Budimskom dvorcu<\/strong>, odnosno kod kraljevske pala\u010de na ju\u017enome dijelu Dvorskoga brijega. Dobro je odmah razjasniti nazive: pala\u010da je veliki kompleks koji prepoznajemo po kupoli, dok Dvorska \u010detvrt obuhva\u0107a i ulice, trgove, crkve i ku\u0107e sjevernije od nje. Za obilazak cijeloga podru\u010dja treba ostaviti nekoliko sati. Sam dolazak na terasu i fotografiranje panorame ostavljaju velik dio pri\u010de neotkrivenim.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Od srednjovjekovnoga kraljevskog sjedi\u0161ta preko osmanske vlasti i habsbur\u0161kih pregradnji do razaranja u Drugome svjetskom ratu, pala\u010da je neprestano mijenjala oblik. Dana\u0161nji pogled na nju zato ne prikazuje jedan netaknuti povijesni trenutak. Ispod kasnijih gra\u0111evina i obnovljenih prostora le\u017ee tragovi starijih razdoblja. U kompleksu djeluju <strong>Ma\u0111arska nacionalna galerija<\/strong> i <strong>Budimpe\u0161tanski povijesni muzej<\/strong>, pa se \u0161etnja mo\u017ee nastaviti umjetno\u0161\u0107u ili gradskom pro\u0161lo\u0161\u0107u, ovisno o tome \u0161to nas vi\u0161e privla\u010di.<sup><a href=\"#izvor-3\">[3]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Pred pala\u010dom vrijedi ostati na otvorenom. Odavde se dobro razumije polo\u017eaj kraljevskoga grada: rijeka je duboko ispod nas, prijelazi se jasno vide, a \u010ditava se pe\u0161tanska obala otvara gotovo kao nacrt. Zatim treba krenuti prema starim ulicama Dvorske \u010detvrti. Nakon monumentalnih prostora pala\u010de dolaze ni\u017ee ku\u0107e, ulazi i mirniji dijelovi grada, dovoljno blizu da se obi\u0111u u istoj \u0161etnji, a s posve druk\u010dijim osje\u0107ajem prostora.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n\n<h2 id=\"matija\">Matijina crkva \u2013 vjen\u010danja, krunidbe i osmanska stolje\u0107a<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Na <strong>Trgu Svetoga Trojstva<\/strong> do\u010dekuje nas <strong>Matijina crkva<\/strong>. Njezin slu\u017ebeni naziv povezan je s Uznesenjem Bla\u017eene Djevice Marije, ali kraljevsko je ime u svakodnevnom govoru prevladalo. Uz crkvu su vezana vjen\u010danja Matije Korvina, dok su se 1867. ovdje za ugarske vladare okrunili <strong>Franjo Josip<\/strong> i <strong>Elizabeta<\/strong>, poznatija kao Sisi. Posljednja ugarska kraljevska krunidba, ona Karla IV. i Zite, odr\u017eana je 1916.<sup><a href=\"#izvor-4\">[4]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Crkvena povijest na ovome mjestu se\u017ee u srednji vijek, ali dana\u0161nji je izgled sna\u017eno obilje\u017eila obnova arhitekta <strong>Frigyesa Schuleka<\/strong> u 19. stolje\u0107u. Za osmanske vlasti crkva je slu\u017eila kao d\u017eamija. Kasnija su razdoblja ponovno mijenjala njezinu unutra\u0161njost i vanj\u0161tinu, pa pred nama stoji gra\u0111evina u kojoj se vjerska i politi\u010dka povijest preklapaju gotovo na svakome koraku.<sup><a href=\"#izvor-5\">[5]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Izvana pa\u017enju privla\u010de toranj i \u0161areni krov s kerami\u010dkim crjepovima Zsolnay, a iznutra oslikani zidovi, uzorci i boje. Isplati se u\u0107i upravo zbog toga iznena\u0111enja: pro\u010delje pripremi posjetitelja na goti\u010dku vertikalu, a unutra\u0161njost ga zadr\u017ei bogatstvom povr\u0161ina. Kad se ponovno iza\u0111e na trg, pogled ve\u0107 bje\u017ei prema bijelim tornjevima iza crkve.<\/p>\n\n<figure class=\"portrait\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/slavenvujic.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/budimpesta-matijina-crkva.jpg\" width=\"865\" height=\"1536\" alt=\"Matijina crkva uokvirena kamenim lukom Ribarske utvrde.\" loading=\"lazy\"><figcaption>Matijina crkva kroz kameni luk Ribarske utvrde.<\/figcaption><\/figure>\n<h2 id=\"ribarska\">Ribarska utvrda \u2013 pogled koji obja\u0161njava grad<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Ribarska utvrda<\/strong>, ma\u0111arski <em>Hal\u00e1szb\u00e1stya<\/em>, izgleda kao da je ovdje \u010dekala srednjovjekovne opsade. Dana\u0161nje su terase, arkade i tornjevi, me\u0111utim, nastali na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e prema Schulekovu projektu. Ure\u0111ivali su prostor uz obnovljenu crkvu i stvarali reprezentativnu \u0161etnicu na mjestu starijih obrambenih struktura. Naziv se povezuje s ribarima i nekada\u0161njim ribarskim podru\u010djem podno zidina; poznatu pri\u010du o ribarskome cehu kao branitelju toga dijela grada bolje je prihvatiti kao tradiciju nego kao jedino sigurno obja\u0161njenje.<sup><a href=\"#izvor-6\">[6]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Kroz lukove se otvara Pe\u0161ta, s Parlamentom na suprotnoj obali. Dobro je promijeniti nekoliko mjesta i pogledati kako se kadar pomi\u010de: \u010das dominira rijeka, \u010das velika kupola, \u010das mostovi. U blizini je i konjani\u010dki spomenik <strong>svetomu Stjepanu<\/strong>, prvomu ugarskom kralju. Tako pogled prema gradu dobiva povijesni okvir, od ranoga kraljevstva do prijestolnice koja je ve\u0107inu svoje monumentalne panorame oblikovala mnogo kasnije.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Najve\u0107a pogre\u0161ka ovdje bila bi obaviti fotografiju i odmah krenuti natrag. Vrijedi pro\u0107i terasama, zaobi\u0107i crkvu i nastaviti malo dalje me\u0111u ku\u0107e. Ribarska utvrda najljep\u0161e djeluje kada je do\u017eivimo kao dio \u0161etnje starim Budimom.<\/p>\n\n<h2 id=\"most\">Lan\u010dani most \u2013 prije nego \u0161to je nastala Budimpe\u0161ta<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Spu\u0161tamo se prema <strong>Lan\u010danom mostu<\/strong>, prvomu stalnom mostu koji je povezao Budim i Pe\u0161tu. Otvoren je 1849., gotovo \u010detvrt stolje\u0107a prije ujedinjenja grada. Njegovo je puno ime povezano sa Sz\u00e9chenyijem, jednim od glavnih pokreta\u010da pothvata. Projektirao ga je <strong>William Tierney Clark<\/strong>, a gradnju je vodio <strong>Adam Clark<\/strong>; zajedni\u010dko prezime lako zavara, ali nisu bili u rodu.<sup><a href=\"#izvor-7\">[7]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Stalni prijelaz mijenjao je svakodnevni \u017eivot, trgovinu i mogu\u0107nost povezivanja dviju obala. Most je zato postao sna\u017ean simbol modernizacije. Njegova povijest uklju\u010duje i ratni lom: njema\u010dke su ga snage pri povla\u010denju razorile 1945., a obnovljen je nakon rata.<sup><a href=\"#izvor-8\">[8]<\/a><\/sup> Dok prelazimo izme\u0111u kamenih pilona i poznatih lavova na prilazima, mo\u017eemo zamisliti koliko je druk\u010dije izgledao grad kojemu je prelazak rijeke ovisio o nestalnijim vezama.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Na pe\u0161tanskoj strani sada nas \u010deka druk\u010diji ritam. Od mosta se otvaraju putovi prema bazilici, sredi\u0161njim trgovima i obali uz Parlament. Za po\u010detak bih krenuo uz rijeku prema sjeveru: tako gra\u0111evinu koju smo s Ribarske utvrde promatrali u panorami napokon upoznajemo izbliza.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n\n<h2 id=\"parlament\">Parlament \u2013 dr\u017eava ispri\u010dana arhitekturom<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Ma\u0111arski parlament<\/strong>, odnosno <em>Orsz\u00e1gh\u00e1z<\/em>, gotovo je nemogu\u0107e obuhvatiti jednim pogledom kada stojimo uz njega. Nizovi prozora, \u0161iljci, kipovi i golema kupola djeluju druk\u010dije nego s druge obale. Tamo se vidi sklad cjeline, ovdje njezina razra\u0111enost. Arhitekt <strong>Imre Steindl<\/strong> oblikovao je gra\u0111evinu u kojoj prevladava neogotika, uz elemente drugih povijesnih stilova. Kupola dose\u017ee 96 metara, a unutra\u0161njost \u010duva i <strong>Svetu krunu<\/strong>, jedan od najva\u017enijih simbola ugarske dr\u017eavnosti.<sup><a href=\"#izvor-9\">[9]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Pred ovakvom se zgradom vrijedi prisjetiti vremena u kojemu je nastajala. Austro-Ugarska je imala slo\u017eenu politi\u010dku strukturu, a ugarski je dio Monarhije u vlastitoj prijestolnici gradio institucije koje su trebale pokazati povijesni kontinuitet i politi\u010dko samopouzdanje. Parlament se obra\u0107a i rijeci i gradu, kao javno lice dr\u017eave. Ako je mogu\u0107 ulazak, sve\u010dana unutra\u0161njost nastavlja tu pri\u010du; ako ostanemo izvana, dovoljno je obi\u0107i trg i vratiti se do obale da bismo vidjeli koliko razli\u010ditih dojmova stane u jednu gra\u0111evinu.<\/p>\n\n<h2 id=\"cipele\">Cipele na Dunavu \u2013 mjesto na kojemu se zastaje<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Ju\u017enije od Parlamenta, uz sam rub obale, nalazi se spomenik <strong>Cipele na Dunavu<\/strong>. \u017deljezne mu\u0161ke, \u017eenske i dje\u010dje cipele podsje\u0107aju na ljude koje su pripadnici fa\u0161isti\u010dkoga pokreta Strelastih kri\u017eeva ubijali uz rijeku tijekom zavr\u0161nih mjeseci Drugoga svjetskog rata. \u017drtve, me\u0111u kojima brojni budimpe\u0161tanski \u017didovi, prisiljavane su skidati obu\u0107u prije strijeljanja. Autori spomenika su <strong>Gyula Pauer<\/strong> i <strong>Can Togay<\/strong>.<sup><a href=\"#izvor-10\">[10]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Mjesto je te\u0161ko upravo zbog svoje jednostavnosti. U velikoj panorami pala\u010da i mostova odjednom gledamo ne\u0161to \u0161to pripada pojedincu: cipelu kakva je mogla stajati pred ne\u010dijim ku\u0107nim vratima. Ovdje treba ostaviti vremena i ti\u0161ine. Ta se povijest kasnije nastavlja u \u017eidovskoj \u010detvrti, ali ve\u0107 na obali postaje jasno da se Budimpe\u0161ta ne mo\u017ee upoznati samo kroz njezine najsjajnije godine.<\/p>\n\n<figure class=\"portrait\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/slavenvujic.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/budimpesta-cipele-na-dunavu.jpg\" width=\"826\" height=\"1536\" alt=\"\u017duti narcisi me\u0111u \u017eeljeznim cipelama spomenika uz Dunav.\" loading=\"lazy\"><figcaption>Cipele na Dunavu. \u017duti narcisi uz spomenik \u017ertvama.<\/figcaption><\/figure>\n<h2 id=\"bazilika\">Bazilika svetoga Stjepana i pe\u0161tanske ulice<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Od obale se vra\u0107amo me\u0111u ulice prema <strong>Bazilici svetoga Stjepana<\/strong>. Posve\u0107ena je prvomu ugarskom kralju, \u010dija je uloga u uspostavi kr\u0161\u0107anskoga kraljevstva temeljna za ma\u0111arsku povijesnu predod\u017ebu o vlastitim po\u010decima. Gradnja je trajala desetlje\u0107ima i uklju\u010divala vi\u0161e arhitekata, me\u0111u njima <strong>J\u00f3zsefa Hilda<\/strong> i <strong>Mikl\u00f3sa Ybla<\/strong>; crkva je posve\u0107ena 1905. U njoj se \u010duva relikvija poznata kao Sveta desnica, koja se \u0161tuje kao Stjepanova desna ruka.<sup><a href=\"#izvor-11\">[11]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Prilaz Zr\u00ednyijevom ulicom lijepo postupno otkriva pro\u010delje, a na trgu se prostor naglo \u0161iri. Nakon budimskih uspona ovdje dolazi do izra\u017eaja ravna Pe\u0161ta: duge vizure, pravilniji nizovi pro\u010delja i veliki javni prostori. U baziliku vrijedi u\u0107i zbog unutra\u0161njosti, a uspon prema vidikovcu daje druk\u010diji pogled od onoga s Budima. Sada smo me\u0111u krovovima grada koji smo prije gledali preko rijeke.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">U obli\u017enjim ulicama po\u010dinje i druga vrsta razgledavanja. Ne tra\u017eimo vi\u0161e najvi\u0161u kupolu; pa\u017enju nam odvla\u010di netko tko stoji gotovo na na\u0161oj visini, kao da je upravo izi\u0161ao u kratku ophodnju.<\/p>\n\n<h2 id=\"skulpture\">Policajac, prodava\u010d novina i djevoj\u010dica na ogradi<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Na kri\u017eanju ulica <strong>Zr\u00ednyi<\/strong> i <strong>Okt\u00f3ber 6.<\/strong> stoji poznati bron\u010dani <strong>policajac<\/strong>, rad kipara <strong>Andr\u00e1sa Illy\u00e9sa<\/strong>. S brkovima, zaobljenim trbuhom i starinskom odorom pripada zami\u0161ljenoj slici gradske svakodnevice s po\u010detka 20. stolje\u0107a. Postavljen je 2008., \u0161to je lijep primjer kako novija skulptura mo\u017ee postati toliko prihva\u0107ena da djeluje kao dugogodi\u0161nji stanovnik svoje ulice.<sup><a href=\"#izvor-12\">[12]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Na <strong>Hildovu trgu<\/strong> susre\u0107emo <strong>prodava\u010da novina<\/strong>, skulpturu <em>Rikkancs<\/em> kipara <strong>Lajosa Sz\u0151kea<\/strong>. Figura s novinama u ruci lako mo\u017ee ostati u sje\u0107anju kao po\u0161tar ili dostavlja\u010d, ali prikazuje uli\u010dnoga prodava\u010da tiska. Dobro pristaje gradu u kojemu su novine i kavane neko\u0107 bile va\u017ean dio javnoga \u017eivota: vijest se mogla kupiti na ulici, pro\u010ditati za stolom i odmah pretvoriti u raspravu.<sup><a href=\"#izvor-13\">[13]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Odavde se mo\u017eemo spustiti prema dunavskoj promenadi i <strong>Vigad\u00f3u<\/strong>, gdje nas na ogradi uz tramvajsku prugu \u010deka <strong>Mala princeza<\/strong>, odnosno <em>Kiskir\u00e1lyl\u00e1ny<\/em>. Djelo <strong>L\u00e1szl\u00f3a Martona<\/strong> prikazuje djevoj\u010dicu s krunom, u le\u017eernom polo\u017eaju koji gotovo poziva prolaznika da sjedne pokraj nje. Za razliku od kraljevskih konjanika, ona ne tra\u017ei da podignemo pogled. Dovoljno je stati uz ogradu, primijetiti sitno lice i pogledati prema Budimu iza nje.<sup><a href=\"#izvor-14\">[14]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Te skulpture daju gradu prisnost koju velike gra\u0111evine same ne mogu stvoriti. Pamtimo kupolu i most, ali se poslije \u010desto prisjetimo upravo toga policajca ili djevoj\u010dice. Njih valja razlikovati od jo\u0161 manjih figura koje nas \u010dekaju na ogradama, zidovima i drugim neo\u010dekivanim mjestima.<\/p>\n\n<h2 id=\"kolodko\">Kolodkove minijature \u2013 potraga koja mijenja \u0161etnju<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Kipar <strong>Mih\u00e1ly Kolodko<\/strong>, ro\u0111en u U\u017ehorodu, poznat je po malenim bron\u010danim skulpturama razasutima Budimpe\u0161tom. Neke su povezane s popularnom kulturom, neke s gradskim \u017eivotom, a neke nose povijesnu ili politi\u010dku poruku. Me\u0111u poznatima je mali crv <em>F\u0151kukac<\/em> na budimskoj obali, lik iz ma\u0111arskoga crtanog filma. Dimenzije su va\u017ene: pokraj takve skulpture mo\u017ee se pro\u0107i bez ikakva znaka da smo upravo propustili umjetni\u010dko djelo.<sup><a href=\"#izvor-15\">[15]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Potraga za Kolodkovim figurama mijenja na\u010din gledanja grada. Po\u010dinjemo pregledavati ograde, rubove i niske zidove, pa usput primijetimo i detalje koje bismo ina\u010de zaobi\u0161li. Taj se obilazak mo\u017ee umetnuti u obi\u010dnu \u0161etnju ili mu posvetiti posebno poslijepodne. Dobro je pritom koristiti a\u017eurnu kartu: minijature mogu biti premje\u0161tene, o\u0161te\u0107ene ili uklonjene, pa sama stara fotografija ne jam\u010di da \u0107emo ih prona\u0107i na istome mjestu.<sup><a href=\"#izvor-16\">[16]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Policajac, Mala princeza i Kolodkove figure pripadaju razli\u010ditim autorima i razli\u010ditim pri\u010dama. Zajedni\u010dko im je to \u0161to nam dopu\u0161taju da umjetnost susretnemo usput, izme\u0111u dviju mnogo poznatijih adresa.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n\n<h2 id=\"gerbeaud\">Gerbeaud \u2013 gra\u0111anska Budimpe\u0161ta za stolom<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Od dunavske promenade nije daleko do <strong>V\u00f6r\u00f6smartyjeva trga<\/strong> i kavane <strong>Gerbeaud<\/strong>. Povijest ku\u0107e po\u010dinje 1858., kada je <strong>Henrik Kugler<\/strong> otvorio slasti\u010darnicu na drugome gradskom trgu; na dana\u0161nju je lokaciju preselio 1870. Posao je poslije preuzeo i razvio \u0161vicarski slasti\u010dar <strong>\u00c9mile Gerbeaud<\/strong>, \u010dije je prezime postalo jedno od najpoznatijih imena ma\u0111arskoga slasti\u010darstva. Uz njegov se rad povezuju \u010dokoladni proizvodi, ma\u010dji jezici i vi\u0161nje u konjaku.<sup><a href=\"#izvor-17\">[17]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">U Gerbeaudu vrijedi sjesti s vremenom na raspolaganju. Drvo, mramor, lusteri i na\u010din poslu\u017eivanja prizivaju gra\u0111ansku kulturu u kojoj je odlazak na kavu bio dio dru\u0161tvenoga rasporeda. Ovdje se mo\u017ee razumjeti za\u0161to u srednjoeuropskome gradu kavana ponekad postaje znamenitost ravnopravna muzeju. U njoj se \u010duva na\u010din boravka u javnome prostoru: za stolom se ostaje, razgovara i promatra \u017eivot trga.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Dobro je ku\u0161ati ne\u0161to iz slasti\u010darske tradicije. <em>Zserb\u00f3<\/em>, kola\u010d povezan s Gerbeaudovim imenom, spaja slojeve tijesta s orasima, pekmezom od marelica i \u010dokoladom. U takvu komadu kola\u010da nalazimo poznate srednjoeuropske okuse, ali i lokalni rukopis. Nakon duge \u0161etnje to je dovoljno dobar razlog da plan obilaska malo pri\u010deka.<\/p>\n\n<h2 id=\"trznica\">V\u00e1ci ulica i Velika tr\u017enica \u2013 od izloga do paprike<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Od V\u00f6r\u00f6smartyjeva trga mo\u017eemo nastaviti <strong>V\u00e1ci ulicom<\/strong> prema jugu. U njezinu se turisti\u010dkom prometu lako izgubi pa\u017enja za same zgrade, pa vrijedi povremeno podignuti pogled iznad izloga. Na kraju ove dionice, blizu <strong>Mosta slobode<\/strong> i F\u0151v\u00e1mova trga, dolazimo do <strong>Velike tr\u017enice<\/strong>, odnosno <em>Nagyv\u00e1s\u00e1rcsarnok<\/em>. Otvorena je 1897., a projektirao ju je <strong>Samu Pecz<\/strong>.<sup><a href=\"#izvor-18\">[18]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ve\u0107 je sama \u017eeljezna konstrukcija razlog za ulazak. Pod visokim krovom ni\u017eu se \u0161tandovi, proizvodi i natpisi, a obilazak napokon uklju\u010duje ono od \u010dega grad svakodnevno \u017eivi. Paprika, suhomesnati proizvodi, povr\u0107e i hrana daju drugu sliku Ma\u0111arske od one koju smo gledali na pro\u010deljima pala\u010da. Tr\u017enica ima sna\u017enu turisti\u010dku stranu, ali i dalje vrijedi pogledati \u0161to se prodaje, usporediti ponudu i zastati ondje gdje se priprema ne\u0161to toplo.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ovo je prirodan zavr\u0161etak jedne \u0161etnje kroz sredi\u0161nju Pe\u0161tu. Za nastavak prema Andr\u00e1ssyjevoj aveniji najbolje je odvojiti drugi obilazak ili se vratiti javnim prijevozom prema sredi\u0161tu, umjesto da sve gradske \u010detvrti poku\u0161amo nagurati u jedno poslijepodne.<\/p>\n\n<h2 id=\"andrassy\">Andr\u00e1ssyjeva avenija i Opera \u2013 grad izlazi na pozornicu<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Andr\u00e1ssyjeva avenija<\/strong> otvara druk\u010diju Pe\u0161tu: \u0161iroku, pravilnu i reprezentativnu. Njezine pala\u010de i vile svjedo\u010de o urbanisti\u010dkoj ambiciji 19. stolje\u0107a, a zajedno s podzemnom \u017eeljeznicom pripadaju UNESCO-ovoj svjetskoj ba\u0161tini. \u0160etnja prema Gradskom parku otkriva kako se gusto sredi\u0161te postupno otvara prema prostranijim dijelovima avenije.<sup><a href=\"#izvor-19\">[19]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Najva\u017enije zaustavljanje na po\u010detnoj dionici jest <strong>Ma\u0111arska dr\u017eavna opera<\/strong>. Neorenesansnu gra\u0111evinu projektirao je <strong>Mikl\u00f3s Ybl<\/strong>, a otvorena je 1884. u nazo\u010dnosti Franje Josipa. Izvana djeluje sve\u010dano i odmjereno; unutra\u0161njost, sa stubi\u0161tima, oslikom i gledali\u0161tem, otkriva koliko je kulturna ustanova tada zna\u010dila za ugled grada.<sup><a href=\"#izvor-20\">[20]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Opera zaslu\u017euje ulazak na predstavu ili obilazak. Zgrada se najbolje razumije kada zamislimo ve\u010dernji dolazak publike, susrete na stubi\u0161tu i grad koji se tu okupljao kako bi slu\u0161ao glazbu, ali i vidio samoga sebe. Nakon nje mo\u017eemo nastaviti pje\u0161ice ili potra\u017eiti stepenice koje vode u jedan od najzanimljivijih dijelova ove rute.<\/p>\n\n<h2 id=\"metro\">\u017duti metro \u2013 kad vo\u017enja postane otkrivanje povijesti<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">\u017duta linija <strong>M1<\/strong>, poznata kao milenijska podzemna \u017eeljeznica, otvorena je <strong>2. svibnja 1896.<\/strong> Najstarija je podzemna \u017eeljeznica kontinentalne Europe. U uobi\u010dajenoj usporedbi europskih metroa navodi se kao druga nakon Londona; izraz \u201eprva na kontinentu\u201d najjasnije opisuje njezino posebno mjesto u povijesti. Nastala je u vrijeme milenijskih sve\u010danosti, kao prometna veza prema prostoru velikih doga\u0111anja i kao vidljiv dokaz gradskoga tehni\u010dkog napretka.<sup><a href=\"#izvor-21\">[21]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Silazak je kratak, a povijesne su postaje malene i plitko pod ulicom. To je prvi dio iznena\u0111enja. Umjesto velikih podzemnih hala ulazimo u razmjerno intiman prostor, s oblogama, stupovima i natpisima koji \u010duvaju karakter stare linije. Vlakovi koji danas voze nisu originalni iz 1896., ali mjerilo postaja i odnos prema ulici omogu\u0107uju da osjetimo koliko je druk\u010dije izgledala rana podzemna \u017eeljeznica.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ovdje vo\u017enja metroom postaje otkrivanje povijesti. Dok nad nama prolazi Andr\u00e1ssyjeva avenija, putujemo trasom koja pripada istome razdoblju gradskih ambicija. Opera, Trg heroja i Gradski park prestaju biti odvojene to\u010dke na karti: povezuje ih prometno rje\u0161enje kojim je grad \u017eelio pribli\u017eiti novu budu\u0107nost svojim stanovnicima.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Vrijedi se voziti nekoliko postaja i dio puta prije\u0107i pje\u0161ice. Na <strong>De\u00e1kovu trgu<\/strong> nalazi se i <strong>Muzej milenijske podzemne \u017eeljeznice<\/strong>, smje\u0161ten u dijelu nekada\u0161njega tunela, gdje stara vozila i izlo\u0161ci nadopunjuju iskustvo vo\u017enje.<sup><a href=\"#izvor-21\">[21]<\/a><\/sup> Tako najobi\u010dnija odluka o prijevozu postaje ravnopravan dio razgledavanja grada.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n\n<h2 id=\"heroji\">Trg heroja, Gradski park i termalna Budimpe\u0161ta<\/h2><p class=\"translation-block\">Na <strong>Trgu heroja<\/strong> stali smo za zajedni\u010dku fotografiju. Iza grupe spomenici i kolonada, iznad nas vedro o\u017eujsko nebo, a ispred objektiva osmijesi i mahanje. To mi je draga uspomena s putovanja za Dan \u017eena: na trgu koji govori o velikim imenima ma\u0111arske povijesti ostala je i jedna na\u0161a, sasvim osobna slika Budimpe\u0161te.<\/p><figure class=\"\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/slavenvujic.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/budimpesta-trg-heroja-grupna.jpg\" width=\"1536\" height=\"865\" alt=\"Na\u0161a grupa na Trgu heroja ispred Milenijskoga spomenika.\" loading=\"lazy\"><figcaption>Na\u0161a grupa na Trgu heroja, na putovanju za Dan \u017eena u o\u017eujku.<\/figcaption><\/figure>\n<p class=\"translation-block\">Na zavr\u0161etku avenije otvara se <strong>Trg heroja<\/strong>. Milenijski spomenik povezuje konjani\u010dke likove sedmorice ma\u0111arskih vo\u0111a s galerijom vladara i drugih povijesnih osoba. Visoki sredi\u0161nji stup posve\u0107en je arkan\u0111elu Gabrijelu. Trg je po\u010deo dobivati dana\u0161nji oblik u vrijeme sve\u010danosti 1896., ali cjelina je nastajala i tijekom sljede\u0107ih desetlje\u0107a.<sup><a href=\"#izvor-22\">[22]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Ovo je povijest koju je dr\u017eava odabrala prikazati javno i monumentalno. Zanimljivo je pro\u0107i uz figure i vidjeti koga se pamti, kako je predstavljen i koju ulogu dobiva u zajedni\u010dkoj pri\u010di. Poslije gradskih ulica otvoreni prostor trga mo\u017ee djelovati gotovo pozornicom; iza njega <strong>Gradski park<\/strong>, odnosno <em>V\u00e1rosliget<\/em>, donosi opu\u0161teniji nastavak \u0161etnje, s jezerom i slikovitim kompleksom <strong>Vajdahunyad<\/strong>.<\/p>\n<h3 id=\"anonymus\">Anonymus \u2013 kroni\u010dar bez lica<\/h3><p class=\"translation-block\">U blizini <strong>Vajdahunyada<\/strong> pa\u017enju privla\u010di sjede\u0107i lik s kapulja\u010dom, knjigom i pisaljkom. To je <strong>Anonymus<\/strong>, rad kipara <strong>Mikl\u00f3sa Ligetija<\/strong>, postavljen 1903. Predstavlja anonimnoga autora srednjovjekovnoga djela <em>Gesta Hungarorum<\/em>, povezanoga s dvorom kralja Bele, naj\u010de\u0161\u0107e Bele III. Identitet kroni\u010dara nije pouzdano utvr\u0111en, pa lice skriveno pod kapulja\u010dom lijepo prenosi upravo ono \u0161to o njemu ne znamo.<sup><a href=\"#izvor-31\">[31]<\/a><\/sup><\/p><p class=\"translation-block\">Na fotografiji se vidi koliko ta figura odudara od sve\u010danih konjanika na Trgu heroja. Sjedi me\u0111u stablima, gotovo povu\u010dena u vlastiti posao. Kao piscu i \u010dovjeku kojega zanima povijest, privla\u010dan mi je taj prizor: o nekome ne znamo ni ime, a njegov je tekst pre\u017eivio stolje\u0107a. Nakon velikih spomenika vladarima, i jedan \u010dovjek s pisaljkom dobio je svoje mjesto u gradu.<\/p><figure class=\"portrait\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/slavenvujic.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/budimpesta-anonymus.jpg\" width=\"865\" height=\"1536\" alt=\"Bron\u010dani kip Anonymusa s kapulja\u010dom i knjigom u Gradskom parku.\" loading=\"lazy\"><figcaption>Anonymus u Gradskom parku \u2013 spomenik anonimnomu autoru djela Gesta Hungarorum.<\/figcaption><\/figure><p class=\"translation-block\">U parku se nalaze i <strong>kupali\u0161ta Sz\u00e9chenyi<\/strong>, otvorena 1913. Njihova povijest uvodi va\u017ean dio budimpe\u0161tanskoga \u017eivota: kori\u0161tenje termalnih voda. \u017duta pro\u010delja i vanjski bazeni pripadaju najpoznatijim gradskim prizorima, ali kupali\u0161te tra\u017ei vrijeme za sam do\u017eivljaj. Ako mu posvetimo nekoliko sati, dan \u0107emo zavr\u0161iti druk\u010dije nego da samo nastavimo obilaziti spomenike.<sup><a href=\"#izvor-23\">[23]<\/a><\/sup><\/p>\n\n<h2 id=\"zidovska\">\u017didovska \u010detvrt \u2013 iza pro\u010delja i dvori\u0161ta<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Za povratak u gu\u0161\u0107i gradski \u017eivot biramo povijesnu <strong>\u017eidovsku \u010detvrt<\/strong>. Njezino najpoznatije vjersko sredi\u0161te jest <strong>Velika sinagoga u ulici Doh\u00e1ny<\/strong>, posve\u0107ena 1859. Monumentalna gra\u0111evina s prepoznatljivim tornjevima i maurskim motivima svjedo\u010di o va\u017enosti zajednice koja ju je podignula. Uz sinagogu su muzej i memorijalni prostori, pa posjet obuhva\u0107a i vjerski \u017eivot i povijest progona.<sup><a href=\"#izvor-24\">[24]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">U ovoj \u010detvrti treba se prisjetiti ratnoga geta i holokausta. Ulice kojima danas prolazimo prema restoranima i barovima nose i tu povijest. Memorijali je vra\u0107aju u javni prostor, a posjet sinagogi daje nu\u017ean kontekst za sve \u0161to \u0107emo poslije gledati. Dobro je ostaviti dovoljno vremena prije nastavka u okolne ulice.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Posebno su zanimljivi prolazi i unutarnja dvori\u0161ta. Grad koji s avenije djeluje zatvoren pro\u010deljima ovdje se otvara iznutra: iza jednoga ulaza mo\u017ee se pojaviti \u010ditav mali svijet lokala, stubi\u0161ta i galerija. U takvu je gradskom tkivu nastala i jedna od najpoznatijih suvremenih budimpe\u0161tanskih pojava.<\/p>\n\n<h2 id=\"szimpla\">Szimpla Kert \u2013 drugi \u017eivot starih zgrada<\/h2>\n<p class=\"translation-block\"><strong>Szimpla Kert<\/strong> nalazi se u ulici <strong>Kazinczy<\/strong> i jedno je od klju\u010dnih imena kulture <em>ruin barova<\/em>, lokala ure\u0111enih u starim i zapu\u0161tenim zgradama. Projekt je po\u010deo 2002., a na dana\u0161nju lokaciju preselio se 2004. Prostor s dvori\u0161tem, manjim sobama, galerijama i neobi\u010dno slo\u017eenim namje\u0161tajem postao je mjesto izlaska, susreta i razli\u010ditih kulturnih doga\u0111anja.<sup><a href=\"#izvor-25\">[25]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Najzanimljivije je \u0161to se ne poku\u0161ava stvoriti dojam savr\u0161eno dovr\u0161enoga interijera. Stari predmeti dobivaju nove namjene, neuskla\u0111ene stolice dijele isti prostor, biljke se spu\u0161taju s galerija, a zidovi ostaju puni tragova. Pogled se stalno zadr\u017eava na ne\u010demu \u0161to na drugome mjestu mo\u017eda ne bismo ni primijetili. U Szimpli upravo taj spoj stvari stvara cjelinu.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Vrijedi je povezati s ostalim iskustvima grada. Na Budimu gledamo obnovljenu kraljevsku povijest, u Gerbeaudu gra\u0111ansku eleganciju, a ovdje staroj se zgradi daje nova javna svrha druk\u010dijim sredstvima. Budimpe\u0161ta ima dugu povijest razaranja i ponovnih po\u010detaka; <em>ruin barovi<\/em> pripadaju njezinu suvremenom odgovoru na pitanje \u0161to u\u010diniti s prostorima koji su izgubili prvotnu ulogu.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">Za promatranje detalja prakti\u010dniji je mirniji dio dana. Nave\u010der prostor prvenstveno \u017eivi kao popularno izlazi\u0161te, s gu\u017evom i bukom koje prirodno mijenjaju do\u017eivljaj.<\/p>\n\n<h2 id=\"newyork\">New York Caf\u00e9 \u2013 rasko\u0161 i knji\u017eevnost pod istim stropom<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Od ulice Kazinczy mo\u017eemo nastaviti prema Erzs\u00e9betovu bulevaru i <strong>New York Caf\u00e9u<\/strong>. Kavana je otvorena 1894. u pala\u010di podignutoj za osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo New York Life. Arhitekt <strong>Alajos Hauszmann<\/strong>, uz suradnike, sudjelovao je u stvaranju zgrade \u010diji prizemni prostor obilje\u017eavaju stupovi, pozlata, oslikani stropovi i obilje dekoracije. Ve\u0107 pogled s ulaza obja\u0161njava za\u0161to je postala jedna od najfotografiranijih kavana grada.<sup><a href=\"#izvor-26\">[26]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Uz njezino ime gotovo uvijek dolazi izraz <strong>\u201enajljep\u0161a kavana na svijetu\u201d<\/strong>. To je glas po kojemu je poznata i kojim se sama predstavlja; ljepotu kavane ipak ne treba pretvarati u objektivnu svjetsku ljestvicu. Ovdje je va\u017enije razumjeti \u0161to nas do\u010deka kada sjednemo pod taj strop. Rasko\u0161 obuhva\u0107a \u010ditav prostor, pogled stalno odlazi prema gore, a obi\u010dna narud\u017eba kave dobiva gotovo sve\u010danu scenografiju.<\/p>\n<p class=\"translation-block\">No New York Caf\u00e9 vrijedi upoznati i kroz njegovu knji\u017eevnu pro\u0161lost. U njemu su se sastajali pisci, novinari i umjetnici, me\u0111u njima <strong>Ferenc Moln\u00e1r<\/strong> i <strong>Dezs\u0151 Kosztol\u00e1nyi<\/strong>. Kavane su nudile novine, stol, dru\u0161tvo i mogu\u0107nost da se satima ostane u sredi\u0161tu gradskoga \u017eivota. U takvim su prostorima nastajali tekstovi, sklapala se poznanstva i \u0161irile ideje. Za mene je taj dio pri\u010de jednako privla\u010dan kao oslikani strop.<sup><a href=\"#izvor-27\">[27]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Uz Moln\u00e1ra se ve\u017ee legenda da je klju\u010d kavane bacio u Dunav kako se nikada ne bi zatvorila. Pri\u010du treba ostaviti u podru\u010dju kavanske predaje, ali ona dobro govori o na\u010dinu na koji je grad do\u017eivljavao takva mjesta: kao prostor koji bi trebao ostati otvoren dok god ima ljudi kojima treba dru\u0161tvo, razgovor ili stol za pisanje.<sup><a href=\"#izvor-28\">[28]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Gerbeaud i New York Caf\u00e9 vrijedi posjetiti odvojeno, s dovoljno vremena za svaki. Prvi nas vra\u0107a slasti\u010darskoj tradiciji i \u017eivotu sredi\u0161njega trga, drugi sna\u017enije uvodi u spektakl velikoga kavanskog interijera i knji\u017eevna okupljanja. Danas su oba turisti\u010dki vrlo poznata, pa i \u010dekanje i cijene pripadaju stvarnosti posjeta. Povijesna pri\u010da postaje uvjerljivija kada je do\u017eivimo za stolom, uz pogled koji se napokon ne mora \u017euriti dalje.<\/p>\n<a class=\"back\" href=\"#sadrzaj-clanka\">\u2191 Povratak na sadr\u017eaj<\/a>\n\n<h2 id=\"hrana\">Budimpe\u0161ta na tanjuru<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Nakon toliko hodanja grad se po\u010dinje \u010ditati i po mirisima. <em>L\u00e1ngos<\/em>, kod nas \u010desto pisan lango\u0161, pr\u017eeno je tijesto koje se u klasi\u010dnoj varijanti poslu\u017euje s \u010de\u0161njakom, kiselim vrhnjem i ribanim sirom. Najvi\u0161e smisla ima svje\u017e i vru\u0107: rubovi su hrskaviji, sredina mek\u0161a, a nadjev jednostavan. Dovoljno je zasitan da ga treba ra\u010dunati kao ozbiljnu stanku u obilasku.<sup><a href=\"#izvor-29\">[29]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\"><em>K\u00fcrt\u0151skal\u00e1cs<\/em> pripada drugoj, slatkoj vrsti uli\u010dnoga isku\u0161enja. Trake tijesta omataju se oko valjkastoga kalupa, peku uz okretanje i dobivaju karameliziranu povr\u0161inu, \u010desto s cimetom ili drugim posipom. Ta je slastica povezana sa sekuljskom ma\u0111arskom tradicijom Transilvanije, a u Budimpe\u0161ti je odavno \u010dest prizor. Vrijedi je uzeti toplu, kada se vanjska korica i mekana unutra\u0161njost najbolje osjete.<sup><a href=\"#izvor-29\">[29]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Za stolom treba dati priliku i jelima koja tra\u017ee \u017elicu. Ma\u0111arski <em>guly\u00e1s<\/em> naj\u010de\u0161\u0107e je juha s mesom, paprikom i krumpirom, \u0161to mo\u017ee iznenaditi onoga tko pod gula\u0161em o\u010dekuje samo gusti mesni umak. Za takav je do\u017eivljaj bli\u017ei <em>p\u00f6rk\u00f6lt<\/em>. Tu je i <em>paprik\u00e1s csirke<\/em>, piletina u umaku s paprikom i vrhnjem, \u010desto uz <em>nokedli<\/em>, sitne valju\u0161ke, te <em>hal\u00e1szl\u00e9<\/em>, riblja juha sna\u017eno povezana s paprikom.<sup><a href=\"#izvor-30\">[30]<\/a><\/sup><\/p>\n<p class=\"translation-block\">Poslije dolaze kola\u010di: <em>dobos torta<\/em> sa slojevima i karameliziranim vrhom, <em>r\u00e9tes<\/em>, odnosno savija\u010da, ili <em>soml\u00f3i galuska<\/em>, desert s komadima biskvita, \u010dokoladnim umakom i \u0161lagom. Nema potrebe sve ku\u0161ati u jednome danu. Hrana najbolje ulazi u putovanje kad joj na\u0111emo prirodno mjesto: lango\u0161 nakon tr\u017enice, kola\u010d uz kavu, ve\u010dera nakon povratka s obale. Tako ostaje povezana s gradom i danom koji smo u njemu proveli.<\/p>\n\n<h2 id=\"dunav\">No\u0107na plovidba Dunavom \u2013 Budimpe\u0161ta u zlatnom svjetlu<\/h2>\n<p class=\"translation-block\">Nave\u010der smo se ukrcali na brod i krenuli u <strong>panoramsku vo\u017enju Dunavom<\/strong>. Nakon dnevnih obilazaka bilo je lijepo pustiti da grad sada prolazi pokraj nas. Obale su se osvijetlile, obrisi pala\u010da izdvojili iz tame, a svjetlost se na vodi lomila u dugim, nemirnim odrazima. Budimpe\u0161ta je s rijeke izgledala sve\u010danije nego s ulice, kao da su se sve gra\u0111evine koje smo tijekom dana gledali izbliza odjednom na\u0161le u istome prizoru.<\/p><p class=\"translation-block\">Najvi\u0161e me se dojmio <strong>Parlament<\/strong>. Osvijetljena kupola, tornjevi i duga\u010dko pro\u010delje jasno su se ocrtavali prema tamnome nebu, a ispod njih Dunav je nosio zlatne odraze. S broda se njegova veli\u010dina do\u017eivljava druk\u010dije: pogled mo\u017ee prije\u0107i cijelom gra\u0111evinom, od jednoga kraja do drugoga. Fotografija je sa\u010duvala taj prizor, ali te\u0161ko prenosi kretanje vode i osje\u0107aj koji ima\u0161 dok prolazi\u0161 ispred njega. Ta je no\u0107na vo\u017enja zaista bila prekrasna.<\/p><p class=\"translation-block\">Na budimskoj strani iznad obale svijetlila je <strong>kraljevska pala\u010da<\/strong>. Na jednoj mi je fotografiji u prvome planu ostala podignuta \u010da\u0161a, iza nje rijeka i osvijetljeni dvorac. Draga mi je upravo zbog toga obi\u010dnog detalja usred velike panorame. Podsje\u0107a me na ve\u010der provedenu na brodu, na na\u0161e putovanje i na zadovoljstvo \u0161to smo nakon svih \u0161etnji Budimpe\u0161tu upoznali i s vode.<\/p><figure class=\"portrait\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/slavenvujic.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/budimpesta-nocna-plovidba-dvorac.jpg\" width=\"865\" height=\"1536\" alt=\"Podignuta \u010da\u0161a na brodu i osvijetljeni Budimski dvorac u pozadini.\" loading=\"lazy\"><figcaption>Pogled s broda prema osvijetljenom Budimskom dvorcu.<\/figcaption><\/figure><p class=\"translation-block\">Kad se prisjetim toga o\u017eujskog putovanja, uz Parlament u no\u0107i dolazi i grupa na Trgu heroja, kameni luk pred Matijinom crkvom i cvije\u0107e uz Cipele na Dunavu. Vrlo razli\u010diti prizori, svaki sa svojim raspolo\u017eenjem. Zbog njih mi Budimpe\u0161ta ostaje bliska: u njezinoj se velikoj povijesti uvijek na\u0111e mjesta i za uspomenu s vlastitoga putovanja.<\/p><footer><h2 style=\"font-size:21px;margin:0 0 15px\">Izvori i dodatno \u010ditanje<\/h2><p class=\"translation-block\">Poveznice uz tekst vode do izvora za povijesne i kulturne pojedinosti. Fotografije su s mojega o\u017eujskog putovanja s grupom za Dan \u017eena.<\/p><ol>\n<li id=\"izvor-1\"><a href=\"https:\/\/bfltemp.archivportal.hu\/en\/19\">Budimpe\u0161tanski arhiv: povijest i ujedinjenje grada<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-2\"><a href=\"https:\/\/yourcitybudapest.com\/attractions\/buda-castle\/history\/\">Povijesni pregled Budimskoga dvorca<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-3\"><a href=\"https:\/\/www.budapestinfo.hu\/en\/the-buda-castle-district-and-its-surroundings\">Budapest Info: Budimski dvorac i \u010detvrt<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-4\"><a href=\"https:\/\/matyas-templom.hu\/en\/history-of-the-church\/\">Matijina crkva: slu\u017ebena povijest<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-5\"><a href=\"https:\/\/www.budapestinfo.hu\/en\/buda-castle-and-the-matthias-church\">Budapest Info: crkva i obnova<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-6\"><a href=\"https:\/\/budavar.abtk.hu\/en\/streets-squares-buildings\/fishermen-s-bastion.html\">Povijesni portal Budav\u00e1r: Ribarska utvrda<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-7\"><a href=\"https:\/\/www.ice.org.uk\/what-is-civil-engineering\/infrastructure-projects\/chain-bridge-budapest\">Institution of Civil Engineers: Lan\u010dani most<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-8\"><a href=\"https:\/\/budavar.abtk.hu\/en\/streets-squares-buildings\/chain-brigde.html\">Budav\u00e1r: povijest i razaranje mosta<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-9\"><a href=\"https:\/\/www.budapestinfo.hu\/en\/parliament\">Budapest Info: Parlament<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-10\"><a href=\"https:\/\/www.lonelyplanet.com\/points-of-interest\/shoes-on-the-danube\/412042\">Lonely Planet: Cipele na Dunavu<\/a>; <a href=\"https:\/\/www.budapestinfo.hu\/en\/tracing-jewish-heritage-in-budapest\">Budapest Info: \u017eidovska ba\u0161tina<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-11\"><a href=\"https:\/\/old.bazilika.biz\/en\/history-of-the-church\">Bazilika svetoga Stjepana: povijest<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-12\"><a href=\"https:\/\/lovefromhungary.com\/statues-of-budapest-the-fat-policeman\/\">Julia Kravianszky: policajac<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-13\"><a href=\"https:\/\/nemzetiarchivum.hu\/photobank\/item\/FOTO-8f7596f56c3c407089b26a50e249bec5\">Ma\u0111arski nacionalni arhiv: Rikkancs<\/a>; <a href=\"https:\/\/commons.wikimedia.org\/wiki\/Category:Rikkancs_(Sz%C5%91ke_Lajos),_Budapest\">podaci o autoru i smje\u0161taju<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-14\"><a href=\"https:\/\/en.mng.hu\/artworks\/86467\/\">Ma\u0111arska nacionalna galerija: Mala princeza<\/a>; <a href=\"https:\/\/talkingstatues.com\/statue\/the-little-princess\/\">Talking Statues: javna skulptura<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-15\"><a href=\"https:\/\/www.budapestinfo.hu\/en\/miniature-statues-in-budapest-get-ready-for-a-special-sightseeing-tour\">Budapest Info: Kolodkove minijature<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-16\"><a href=\"https:\/\/www.microbudapest.com\/en\/ueber.php\">Micro Budapest: autor, projekt i promjene lokacija<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-17\"><a href=\"https:\/\/gerbeaud.hu\/gerbeaud-tortenet\/\">Gerbeaud: slu\u017ebena povijest<\/a>; <a href=\"https:\/\/www.budapestinfo.hu\/en\/cafe-gerbeaud\">Budapest Info: kavana<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-18\"><a href=\"https:\/\/visithungary.com\/articles\/the-hubbub-of-a-market-in-the-heart-of-budapest-great-market-hall\">Visit Hungary: Velika tr\u017enica<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-19\"><a href=\"https:\/\/whc.unesco.org\/en\/list\/400\/\">UNESCO: Budimpe\u0161ta, Andr\u00e1ssyjeva avenija i podzemna \u017eeljeznica<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-20\"><a href=\"https:\/\/www.opera.hu\/en\/news\/the-opera-house\/\">Ma\u0111arska dr\u017eavna opera: zgrada i otvorenje<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-21\"><a href=\"https:\/\/bkv.hu\/en\/content\/millennium_underground_museum\">BKV: milenijska podzemna \u017eeljeznica i muzej<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-22\"><a href=\"https:\/\/www.budapestinfo.hu\/en\/place-des-heros\">Budapest Info: Trg heroja<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-23\"><a href=\"https:\/\/www.szechenyibath.hu\/past-and-present\">Kupali\u0161ta Sz\u00e9chenyi: slu\u017ebena povijest<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-24\"><a href=\"https:\/\/collections.milev.hu\/exhibits\/show\/liturgy\/dohany\">Ma\u0111arski \u017eidovski muzej i arhiv: sinagoga Doh\u00e1ny<\/a>; <a href=\"https:\/\/www.jewishtourshungary.com\/en\/about\">povijest kompleksa i memorijala<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-25\"><a href=\"https:\/\/www.budapest.com\/en\/locations\/szimpla-kert\">Budapest.com: Szimpla Kert<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-26\"><a href=\"https:\/\/newyorkcafe.hu\/en\/cafe-about-us\/\">New York Caf\u00e9: slu\u017ebena povijest<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-27\"><a href=\"https:\/\/newyorkcafe.hu\/en\/history-of-the-new-york-cafe-html\/\">New York Caf\u00e9: knji\u017eevna i umjetni\u010dka pro\u0161lost<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-28\"><a href=\"https:\/\/newyorkcafe.hu\/en\/new-york-coffe-house-key-legend-html\/\">New York Caf\u00e9: legenda o klju\u010du<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-29\"><a href=\"https:\/\/visithungary.com\/articles\/street-food-the-way-we-like-it\">Visit Hungary: uli\u010dna hrana<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-30\"><a href=\"https:\/\/visithungary.com\/articles\/all-you-need-to-know-about-hungarian-cuisine\">Visit Hungary: ma\u0111arska kuhinja<\/a>.<\/li>\n<li id=\"izvor-31\"><a href=\"https:\/\/www.hung-art.hu\/english\/l\/ligeti_m\/muvek\/anonymu1.html\">Hungarian Art: Ligetijev Anonymus<\/a>; <a href=\"https:\/\/nemzetiarchivum.hu\/stories\/Ligeti-Miklos\">Ma\u0111arski nacionalni arhiv: Mikl\u00f3s Ligeti<\/a>.<\/li><\/ol><\/footer>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>A March journey through Budapest: Buda and Pest, historic caf\u00e9s, the yellow metro and a night cruise on the Danube.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":18543,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16,2,25],"tags":[],"knjiga":[],"zemlja":[40],"lokacija":[57],"class_list":["post-18536","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-madarska","category-price-s-puta","category-putopisi","zemlja-madarska","lokacija-budimpesta"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18536"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18536\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18558,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18536\/revisions\/18558"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18543"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18536"},{"taxonomy":"knjiga","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/knjiga?post=18536"},{"taxonomy":"zemlja","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/zemlja?post=18536"},{"taxonomy":"lokacija","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavenvujic.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/lokacija?post=18536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}